Korčok: Važno je da reforme ne ostanu mrtvo slovo na papiru 1Foto: Fonet/ Vlada Srbije

Moju nedavnu posetu Beogradu smatram veoma uspešnom.

Sa srpskim partnerima smo pregovarali o bilateralnim pitanjima, uključujući produbljivanje ekonomske saradnje. Takođe, potpisali smo memorandum o razumevanju u oblasti evropskih integracija. Uverio sam se da su predstavnici Srbije svesni svojih zadataka i odgovornosti koja imaju pri reformi zemlje, evropskim integracijama i regionalnoj saradnji. Drago mi je što sam mogao da razgovaram i sa predstavnicima civilnog društva, i rado se sećam mog predavanja i debate sa studentima Fakulteta političkih nauka, kaže u razgovoru za Danas Igor Korčok, vršilac dužnosti ministra spoljnih i evropskih poslova Slovačke, koji se prilikom nedavne posete Srbije sastao sa najvišim zvaničnicima, uključujući premijerku Anu Brnabić.

* Kako ocenjujete napredak koji je Srbija dosad ostvarila u poglavljima 23 i 24?

– Poglavlja 23 i 24 ključna su za približavanje Srbije Evropskoj uniji. Radi se o zahtevnim poglavljima, zato što promene i napredak u datim oblastima ne mogu da se postignu iz dana u dan. Srbija je u oblasti vladavine prava zabeležila napredak, ali još uvek ima prostora za dalje ozbiljne korake. Tačna procena biće poznata sledećeg meseca kada će Evropska komisija objaviti izveštaj o napretku. Jačanje efikasnosti i nezavisnosti pravosuđa, borba protiv organizovanog kriminala i korupcije, kao i stvaranje ambijenta koji garantuje potpunu slobodu medija veliki su izazovi sa kojima će Srbija morati da se u procesu integracija izbori. Nedostaci u ovim oblastima su u Evropskoj uniji vrlo osetljivo percipirani i direktno su povezani sa nivoom demokratije u zemlji. Važno je da reforme ne ostanu samo mrtvo slovo na papiru, nego da budu potpuno primenjene u praksi. To će da ojača naš argument da država koja ispunjava preduslove za članstvo u EU i ima jasno proevropsko opredeljenje, ima svoje mesto među zemljama članicama EU.

* Koji su ključni zadaci srpske vlade kada je reč o nastavku evropskog puta države?

– Dve su oblasti u kojima očekujemo od Srbije napredak. Oblast vladavine prava u Briselu se pominje najviše. Skeptičnije države zameraju nedovoljan napredak u ovoj oblasti češće nego normalizaciju odnosa sa Prištinom. Zato je potrebno ubediti ove države neosporivim napretkom. Druga oblast je normalizacija odnosa sa Prištinom. Kao što se u Strategiji Evropske komisije za Zapadni Balkan spominje, rešavanje kosovskog pitanja će zahtevati pravno-obavezujući sporazum, čiji će sadržaj zavisiti od dogovora između Beograda i Prištine. U ovom kontekstu pozdravljamo inicijativu predsednika Vučića da se vodi unutrašnji dijalog o Kosovu. Verujemo da će i ovaj dijalog doprineti tome da sporazum između Beograda i Prištine bude prihvatljiv za ljude kojima na kraju treba da služi. Napredak u ove dve ključne oblasti neophodan je ne samo za napredak u procesu integracija, nego pre svega i za poboljšanje životnih uslova građana Srbije sa pozitivnim uticajem i na regionalnu saradnju.

* Smatrate li da kosovsko pitanje može da bude rešeno u narednih nekoliko godina?

– Uveren sam da može. Obe strane mogu normalizacijom mnogo da dobiju i da se oslobode dugogodišnjeg tereta. Verujem da je u iskrenom interesu Beograda da nađe rešenje koje bi bilo prihvatljivo i za Prištinu. U svakom slučaju, potrebna je bolja primena postignutih sporazuma i od strane Beograda, ali pre svega od strane Prištine. Kao primer možemo pomenuti Zajednicu srpskih opština ili priznavanje diploma.

Realna perspektiva za članstvo

* Mislite li da Srbija i Crna Gora mogu da postanu članice Evropske unije do 2025. godine?

– Sve zavisi samo od Srbije i Crne Gore. Nije to obavezan datum, ali on pruža ovim, kao i ostalim zemljama regiona, realnu perspektivu u 2025. godini ako ima jasne političke volje, primene svih potrebnih reformi i ispunjenja poznatih uslova za članstvo. Međutim, 2025. godina je obavezujuća i za EU unutra, zato što do tada mora da nađe odgovore na mnoga pitanja. EU kojoj ćete pristupiti biće drugačija nego ova današnja. Ali strategija je jasna – kad budu Srbija i Crna Gora preduzele potrebne korake, pristupni proces može da bude do 2025. godine završen.

Ovaj projekat finansira Evropska unija u saradnji sa listom Danas. Sadržaj ovog projekta je isključivo odgovornost lista Danas i ni na koji način ne odražava stavove i mišljenja Evropske unije.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari