Vlast tvrdi da ne deportuje izbeglice 1Foto: Fonet/AP

Počelo je deportovanje izbeglica i migranata u one zemlje iz kojih su ušli u Srbiju – rekli su Danasu izvori iz Beograda i graničnih prelaza koji su mesecima unazad na terenu i bave se ovim pitanjem.

Naši sagovornici, koji su želeli da ostanu anonimni, ističu da je vraćanje izbeglica u okolne zemlje praktično počelo nakon sednice Biroa za koordinaciju službi bezbednosti, održane 16. jula, na kojoj je to i dogovoreno, odnosno da je to jedan od zaključaka sednice.

Međutim, iz vrha vlasti nam tvrde da informacija o deportacijama jednostavno nije tačna.
Mandatar za sastav nove vlade Aleksandar Vučić izjavio je, nakon održane sednice Biroa za koordinaciju službi bezbednosti, da će oni koji ne izraze zahtev za azil biti, prema predviđenim zakonskim procedurama, „udaljeni sa naše teritorije“. Takođe, neće biti kretanja bez dokumenata i to svi koji ulaze u Srbiju moraju da znaju, naveo je Vučić i istakao da je naš posao da i dalje tražimo od EU sveobuhvatno rešenje za problem migrantske krize.

Na toj sednici je odlučeno da Srbija formira zajedničke snage vojske i policije s ciljem, kako je istakao Vučić, zaštite granica Srbije od migranata i ilegalnih aktivnosti krijumčara migrantima.

– Suočavamo se sa situacijom u kojoj lica iz Avganistana i Pakistana nemaju nijednu šansu da budu primljeni u EU, a preko naše teritorije su došli do granica EU – rekao je Vučić i istakao da je Srbija od početka krize vodila veoma odgovornu i ozbiljnu politiku, koja je pokazala punu solidarnost i humano lice naše zemlje. Napomenuo je da je Srbija jedna od retkih zemalja koja ni jednog trenutka nije pokušavala da podiže ograde, a to neće činiti ni u buduće.

Inače, prema rečima državnog sekretara Ministarstva za rad, zapošljavanje, boračka i socijalna pitanja Nenada Ivaniševića, trenutno na graničnom prelazu Horgoš ima oko 800 migranata, na Kelebiji oko 250 i u prihvatnom centru u Subotici oko 450.

– Veliki problem je to što se ne znaju kriterijumi po kojim Mađarska nekom odobrava azil na osnovu tog boravka na granici. Očekujemo uskoro dogovor sa mađarskim kolegama – rekao je Ivanišević novinarima na radionici o legalnim migracijama i integraciji povratnika u organizaciji Nemačke organizacije za međunarodnu saradnju (GIZ).

Kako je dodao, prenosi FoNet, očekuje se dogovor bar o tome da se zahtevi za azil mogu podnositi u prihvatnim centrima, a ne na tranzitnim kapijama na Horgošu i Kelebiji, „čime bi ti ljudi mogli da se smeste u prihvatne centre u Srbiji i dobiju adekvatnu brigu“. Prema njegovim rečima, Srbija od septembra očekuje novu tranšu novčane pomoći iz Evrope za upravljanje migrantskom krizom s obzirom na to da balkanska ruta nije zatvorena.

– Očekujemo nastavak pomoći u septembru, aplicirali smo kod Razvojne banke Saveta Evrope, razgovaramo sa Delegacijom EU u Srbiji da se pomoć nastavi i očekujemo od ostalih donatora da se uključe, jer ako je balkanskom rutom od početka godine prošlo 102.000 ljudi ne možemo reći da je zatvorena – naglasio je Ivanišević.

Cucić: Nema nove izbegličke krize
Komesar za izbeglice Vladimir Cucić izjavio je juče da je u Srbiji trenutno oko 2.800 migranata, kao i da nije na pomolu nova izbeglička kriza. „Bila je ozbiljna mogućnost, pre nekih dvadesetak dana, da kriza eskalira, ali to se nije dogodilo. Svi raspoloživi resursi će biti upotrebljeni na Bugarskoj i Makedonskoj granici, pre svega zbog tih ljudi. Kada je neko iz Šri Lanke, Pakistana ili iz Irana, njegove šanse da dobije azil u bilo kojoj zemlji zapadne Evrope su ravne nuli. Ne treba ljudima davati lažnu nadu. Nije naše da ih razuveravamo, ali je naše da činimo sve u interesu naše zemlje“, rekao je Cucić za RTS.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari