Zrenjaninski studenti na kongresu među stručnjacima 1Foto: Privatna arhiva

Šestočlana delegacija Tehničkog fakulteta Mihajlo Pupin učestvovala je krajem prošle nedelje u Brčkom, na Međunarodnom naučnom skupu posvećenom Covid-19 i oduševila okupljene učesnike jer su delegaciju činili studenti a predvodila ih je njihova profesorka Snežana Komatina, ekspert Evropske komisije za energetiku.

Studenti smera Industrijsko inženjerstvo u eksploataciji nafte i gasa, Dejan Bajić i Đurica Surla sa četvrte godine, Aleksandar Radičev sa treće i Đorđe Maroš sa prve godine, kao i studentkinja master studija i saradnica u nastavi Isidora Popov, imali su prvi put priliku da predstave svoje radove o uticaju kovida na energetski sektor.

– Bili smo jedini studenti tamo, među ekspretima, zaista smo lepo dočekani. Predstavio sam svoj rad o uticaju kovida na naftno inženjerstvo i geonauke, sa podacima koliko je pandemija uticala na pad obima poslovanja, cenu nafte na tržištu s obzirom da je bilo manje saobraćaja, plate, otkaze. Zbog restrikcija trpeo je transport ljudi i opreme, a znamo da mnogo ljudi radi van zemlje, što je uticalo na njihove zarade i anagažovanja – objašnjava student Đurica Surla.

Na 9. Međunarodnom naučnom skupu na temu “COVID-19: Izazovi i posljedice”, u organizaciji Evropskog univerziteta Brčko distrikt iz Brčkog i Evropskog univerziteta „Kallos“ Tuzla, Tehnički fakultet “Mihajlo Pupin” iz Zrenjanina imao je ukupno devet radova.

– Pored celodnevnog učešća na naučnom skupu, ministar Odeljenja za javni registar Vlade Brčko Distrikta, Tomo Obrenović organizovao je stručnu posetu TNG terminalu u Šamcu, koji je i najveći u BiH, a studenti su dobili priliku da saznaju više o skladištenju i distribuciji TNG-a i opreme neophodne za ove operacije. To su vrsni mladi ljudi, kojima trebamo da damo podršku. Oni svojim znanjem i trudom najbolje predstavljaju i sebe i svoju zemlju – objašnjava profesorka Snežana Komatina.

Osvrćući se na podatke o sektoru energetike, profesorka Komatina kaže da je svetska ekonomija tokom prošle godine zabležila pad aktivnosti od 3,9 odsto a posebno je pogođen energetski sektor.
– Nagli pad potrošnje nafte i prepunjenost skladišta izazvali su drastičan pad cena nafte. To je u aprilu prošle godine dovelo do apsurda, cena američke nafte bila je negativna, što u istoriji nikad nije bila. Zato je smanjena proizvodnja i ona dalje važi u nešto izmenjenom obliku, a cene su dostigle pretpandemijski nivo – navodi Snežana Komatina.

 

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari