Blagi proboj žena u biznis i politiku 1Foto: Natalija Moskovljević Miletić

U istoriji opštine Brus ženama nije pripadala neka značajnija uloga u javnom i društvenom životu.

Situacija se u poslednje vreme menja na bolje, teško je reći da li je razlog zakonodavne prirode ili posledica probuđene svesti lokalne zajednice i samih žena, ali pozitivnih pomaka ima. U ovom trenutku žene se nalaze na niz veoma odgovornih pozicija počev od direktorki ustanova do zamenice predsednika Opštine.

Žene su u Brusu odnele prevagu kada su obrazovanje i kultura u pitanju, pa vode tri od četiri osnovne škole, a direktorke su na čelu Srednje škole, Centre za kulturu i Narodne biblioteke.

Pored toga, žene rukovode i radom Službe za katastar nepokretnosti, ispostavama republičkih fondova za zdravstveno i penzijsko i invalidsko osiguranje, kao i Osnovnim sudom. Bruske žene nalaze se na čelu Udruženja penzionera, Društva za pomoć mentalno nedovoljno razvijenim licima opštine Brus, osnivačice su i više nevladinih organizacija i udruženja građana.

Nezaposlenost veliki problem

Sposobnosti žene rukovodioca prepoznali su i u Nacionalnoj službi zapošljavanja gde se Mirjana Đurđević godinama suočava sa velikim problemom nezaposlenosti, pre svega ženskog dela populacije.

– Zaključno sa 30. septembrom, na evidenciji NSZ, od 1.697 nezaposlenih 775 su žene. Duže od deset godina na posao čeka 134 žene od kojih je 79 bez ikakvog radnog iskustva. U starosnoj strukturi nezaposlenih najveći broj žena je životne dobi od 50 do 59 godina, ukupno 256. To je grupa koja se i najteže ili gotovo nikako ne zapošljava, pa tom broju treba dodati još 50, koliko ih je na evidenciji starijih od 60 godina – saznajemo od Mirjane Đurđević.

Kako objašnjava naša sagovornica, nije bolja situacija ni kada je stepen stručne spreme u pitanju jer na posao čeka 44 žena sa fakultetskom i 23 sa diplomom više škole: – Međutim, i pored toga, u najtežem položaju je nekvalifikovana ženska radna snaga koja čini trećinu ukupnog broja nezaposlenih žena na području bruske opštine.

U ovom trenutku najviše žena radi u pogonima italijanskih proizvođača čarapa i veša, Pompea i Pecini, kao i pogonu za preradu voća i povrća u Igrošu, koji je Atlantik grupa preuzela od Fudlenda. Značajan deo je angažovan na sezonskim poslovima u ovdašnjim hladnjačama. Osim toga, u tradicionalno voćarskom i povrtarskom kraju žene nose berbe, na početku sezone malina, zatim kupina, da bi jesen provele u nekom od proizvodnih pogona ajvara.

Angažovane, ali nedovoljno

Kada je reč o političkom angažovanju Brusjanki, očigledno je da se još, radi o poštovanju zakona, tako da je na listama i u SO zadovoljena forma od 30 odsto žena, pri čemu izborne liste i dalje kreiraju muškarci. U ovom trenutku, raduje činjenica da i pored takve situacije, Brus ipak ima prvu ženu zamenicu predsednika Opštine Jasminu Savić, kojoj u političkom životu varošice društvo prave Katarina Mitrović, pomoćnica predsednika, Milica Mihajlović, sekretarka SO i Vesna Petrović, zamenica predsednika SO.

– Ravnopravno učešće žena i muškaraca u političkom i javnom životu je jedan od uslova demokratije. Volela bih da svojim načinom ponašanja pošaljem poruku mladim ženama koje žele da se bave politikom da budu odmerene u svakom pogledu. To nije lako, ali ukoliko želite da vas cene u srpskom društvu, žene moraju da budu obrazovane, ozbiljne, informisane i pet puta bolje nego što su to muškarci – kaže Jasmina Savić, zamenica predsednika Opštine Brus.

U lokalnoj skupštini od 29 odbornika, devet su žene, a Sonja Stevović Petrović je šefica Odborničke grupe SNS. Pri Skupštini je, sa idejom zajedničkog nastupa i borbe za unapređenje ekonomskog, političkog, socijalnog i svakog drugog statusa žene u društvu, formirana Ženska odbornička grupa koja je postala deo Ženske parlamentarne mreže Srbije, ali u proteklom periodu, sve aktivnosti bruskih odbornica završile su se, više deklarativno, samo na donošenju Lokalnog akcionog plana za unapređenje položaja žena i Povelje rodne ravnopravnosti.

Pre nekoliko godina formirano Udruženje žena „Kaliopa“ je u proteklom periodu realizovalo niz projekata koji su se, pre svega, odnosili na prevenciju nasilja, a potom i na aktivnije učešće u društvenom i javnom životu, posebno na mestima gde se odlučuje i kreiraju javne politike.“Unapređenje ženskog inovacionog preduzetništva“ bio je projekat u čijoj je završnici organizovan Sajam ženskog inovacionog preduzetništva Rasinskog okruga.

Ženama „ženska“ zanimanja

Prema tradicionalnim ženskim zanimanjima, bruske preduzetnice se i u biznisu bave proizvodnjom hrane, uslužnim frizersko-kozmetičkim poslovima, šivenjem i krojenjem ili trgovinom.

Preduzeće „Svit hom“, koje spada u vodeće izvoznike zamrznutog voća iz Srbije i proizvođače srpskih tradicionalnih proizvoda, ajvara, džemova i pekmeza, 2016. godine je proglašeno za „najevropskiju žensku firmu“, što je njenoj vlasnici Svetlani Miljković donelo nagradu „Cvet uspeha za ženu zmaja“.

Frizerski salon “Irena i Gaca“ godinama ulepšava Brusjanke.

– Na početku je bilo mnogo teško jer smo se plašile da li ćemo imati mušterije, hoćemo li uspeti , da li će nam se to isplatiti. Hvala bogu, upornošću i hrabrošću prevazišle smo strahove, jer je za uspeh potrebno imati petlju i rizikovati – naglašava Dragana.

Irena podseća da su, kada su počinjale da rade, često nailazile na pitanje: „Ko je gazda?“. Danas je situacija malo drugačija, ali prema ženama i dalje postoje predrasude.

Na početku nesigurnog i teškog preduzetničkog puta nalazi se Slađana Zdravić, koja se odvažila da uz pomoć Fonda za razvoj pokrene porodični biznis prerade povrća i voća. Za početak to su ajvar, džemovi, slatka i sokovi, koji polako zauzimaju svoju poziciju na tržištu. Bračni par Zdravić, Slađana i Mitar, ima brojne planove kada je širenje asortimana proizvoda u pitanju pri čemu se svi oni vezuju za zapošljavanje mahom ženske radne snage.

– Za žene preduzetnice je mnogo mogućnosti i još više problema. Biznis je, ipak, još svet muškaraca. Međutim, i pored svih teškoća verujem da ću uz pomoć svoje porodice uspeti da se izborim za svoj status i vremenom proširim proizvodnju i asortiman proizvoda – sa puno optimizma kaže Slađana Zdravić.

Jasmina Antić je u preduzetničke vode uplovila pre osam godina, kada je otvorila preduzeće „Nona produkt“ za proizvodnju kolača, torti i peciva. Verujući u sebe, svoje sposobnosti, kreativnost i intuiciju, uz pomoć svojih radnica i porodice, uspela je, ne samo da se održi na tržištu, već i da proizvodnju proširi i da od male kućne radionice za izradu kolača, postane jedno od uspešnijih preduzeća iz ove oblasti u Rasinskom okrugu.

Svojom ambicijom, odlučnošću i upornošću Jasmina Antić iz dana u dan ruši nasleđene stereotipe o položaju žena u društvu, braku i porodici i svojim primerom motiviše i ohrabruje druge žene da, radeći posao koji vole, svoj život i karijeru čvrsto drže u svojim rukama.

Težak opstanak

Osnivačica samostalne zanatske radnje „Elit trikotaža“ Smiljana Petrović, za naš list objašnjava na kakve prepreke je nailazila.

– Iako je proizvodnja tekstila i trikotaže uglavnom ‘ženski’ posao, nama ženama je mnogo teško da se probijemo na tržište i tu opstanemo. Moja borba traje 15 godina. Vremenom smo stekli ugled i poštovanje kod saradnika, a najveće teškoće su ekonomske prirode – propisi, porezi i sl. Često ulogu ne igra kvalitet. Nelojalna konkurencija, niske cene i loš kvalitet posebno u kriznim vremenima brže nađu put do kupca. Borba za tržište i kupce je svakodnevna, iscrpljujuća i neizvesna – kaže ova preduzetnica koja u svom pogonu zapošljava još tri žene, a već deceniju i po proizvode ženski, muški i dečiji donji veš, pidžame i majice.

Tekst je deo projekta „Položaj žena u javnom i političkom životu Brusa“, koji se sufinansira sredstvima opštine Brus. Stavovi izneti u medijskom prilogu nužno ne odražavaju stavove organa koji sufinansira projekat.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari