Da li skok cena u SAD predstavlja kraj niskih kamatnih stopa? 1Foto: Stefana Savić

Inflacija u Americi u aprilu skočila je na 4,2 odsto (na godišnjem nivou), najviše od septembra 2008. godine, dok je bazna inflacija (rast cena iz kog je isključena energija i hrana) povećana najviše od 1981. godine i to se desilo na iznenađenje većine ekonomskih aktera.

Nakon decenije niske ili čak negativne inflacije (deflacija) u razvijenim zemljama, uz istovremeno nezapamćeno štampanje para i budžetska davanja zbog kovida, postavlja se pitanje da li sav taj novac dolazi na naplatu.

Pored ogromnog upumpavanja novca u ekonomiju (u SAD je vlada donela zakon o paketu teškom 1,9 biliona dolara, dok je u EU usvojen paket od 750 milijardi evra) i skoro već deceniju niskih kamatnih stopa, imamo i rast cena sirovina, poljoprivrednih proizvoda, metala i nafte, koja je prošle godine u ovo doba bila ispod 30 dolara za barel, a sada je preko 65 dolara.

Dakle, da li Evropi, pa onda i nama preti prelivanje inflacije i šta bi to značilo za ekonomiju. Odgovor stručnjaka je da za sada nemamo razloga da se brinemo.

Prvo što bi rast cena mogao izazvati je rast kamatnih stopa centralnih banaka, što bi onda značilo skuplje zaduživanje i za države i za privredu, što onda dalje vodi ekonomskom usporavanju.

U američkoj cenralnoj banci FED kažu da niti će povećavati kamatu niti će smanjiti otkup hartija od vrednosti, sve dok inflacija u dužem periodu ne bude preko dva odsto, uvereni da je ovaj rast cena prolazan.

U evrozoni se beleži takođe rast cena, ali znatno manji nego u SAD – 1,3 odsto u martu. Međutim, stručnjaci upozoravaju da ukoliko dođe do rasta cena Evropska centranla banka neće smeti da diže kamatnu stopu zbog velike prezaduženosti članica EU.

Što se tiče Srbije Zavod za statistiku je saopštio da su cene u aprilu porasle za 2,8 odsto u odnosu na lane i to je najviša godišnja stopa inflacije u poslednjih godinu i po dana.

Tako se inflacija vratila u koridor koji je odredila Narodna banka Srbije kao cilj monetarne politike (tri plus minus 1,5 odsto). Prema analizi Narodne banke na mesečni rast cena najviše su uticale više cene povrća, prerađene hrane, naftnih derivata i odeće i obuće, a na poslednjem sastanku monetarnog odbora zadržana je kamatna stopa od jedan odsto.

Međutim, prema rečima Gorana Radosavljevića, kod nas postoji prikrivena inflacija koja se već godinama ogleda u tome što se smanjuje količina proizvoda u pakovanjima za istu cenu.

„Mi imamo konstantan rast cena, a nemamo inflaciju. Imamo čokolade od 80 grama, mleko od 0,785 litara, manje pakovanje deterdženata… Pored toga već dva, tri meseca rastu cene naftnih derivata, a o cenama nekretnina poslednjih godina da ne pričamo. Ipak, inflacija nije neka opasnost za nas, mnogo je važnije kako obezbediti dugoročan privredni rast. Mi živimo s njom sve vreme, samo se ne vidi na papiru“, napominje Radosavljević.

On podseća i da je prošle godine država ubrizgala direktno u potrošnju 1,5 milijardi evra.

„Neverovatno je da to nije izazvalo inflaciju ili je ekonomija toliko nerazvijena da i pored toga imamo nedostatak tražnje“, zaključuje on.

On je ocenio da je NBS do sada bila prilično oprezna sa referentnom kamatnom stopom i da je došla do jedan odsto nekoliko godina pošto su kamatne stope velikih zemalja bile na nuli ili negativne.

„Ipak, čini se da centralna banka propušta priliku sa rekordno niskim kamatnim stopama da dinarizuje ekonomiju“, ističe Radosavljević.

„Za inflaciju u Srbiji oduvek je najvažniji bio devizni kurs, a dinar je za sada stabilan“, primećuje Ivan Nikolić, direktor istraživanja u Ekonomskom institutu dodajući da su takva i inflaciona očekivanja.

„Istina je da su cene sirovina izuzetno porasle, nekih čak i višestruko. Poremećeni su lanci snabdevanja, ali mislim da je trenutno veći psihološki strah u razvijenim zemljama koje su se odvikle od inflacije“, ističe on.

Ako bi cene nastavile da rastu, usled pregrevanja ekonomija zatrpanim budžetskim parama, centralne banke bi mogle da se odluče da povećavaju kamatne stope. Nikolić smatra da sve ima svoj kraj, pa i ovaj ciklus nezapamćeno niskih kamatnih stopa koje traju već dosta dugo.

„Ako bi došlo do povećanja kamata, videćemo kakve će posledice to imati na zemlje koje su se neumereno zaduživale misleći da će niske kamate večno da traju. Neće biti dobro ni za brzorastuće ekonomije jer bi to usporilo proces približavanja razvijenim“, zaključuje Nikolić.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari