Evro zadržao lidersku poziciju 1Foto: FreeImages / Dennis Bos

Ma kako zvučalo nelogično, imajući u vidu nestimulativne kamate, štednja građana, kako devizna tako i dinarska, kontinuirano beleži trend rasta.

Tako je, recimo, za jednu deceniju devizna štedja udvostručena, odnosno povećana je za oko pet milijardi evra i sada premašuje 9,8 milijardi. Još brže je rasla štednja u dinarima koja je, posmatranom u ukupnom iznosu, znatno manja (na štednim ulozima građana nalazi se oko oko 57,1 milijarda dinara, što je oko pet odsto ukupne štednje), ali je i pet puta veća nego pre deset godina kada je iznosila 10,7 milijardi dinara.

Prema podacima Narodne banke Srbije (od 19. oktobra), dinarska štednja položena kod banaka od početka godine beleži kontinuirani rast od oko 13,8 odsto, odnosno porasla je za 6,9 miijardi dinara. Rast od 4,6 odsto, ili povećanje od 426,9 miliona evra, beleži i devizna štednja. Zanimljivo je da se čak 8,8 miliona, što je gotovo 91 odsto, odnosi na štednju u evrima.

Prema podacima objavljenim u Statističkom biltenu NBS za avgust 2018. godine, kamatna stopa na novopoloženu štednju u evrima stanovništva u proseku iznosi 0,79 odsto na godišnjem nivou. Posmatrano po ročnostima, kamatne stope iznose: 0,54 odsto za štednju ročnosti do jedne godine, 1,09 odsto za ročnosti od godinu do dve i 0,92 odsto za štednju oročenu na period duži od dve godine. Kamatne stope na dinarsku štednju su relativno više u poređenju sa deviznom štednjom, i kreću se od 2,57 odsto za ročnosti do godinu dana, do 3,99 odsto za štedne uloge oročene na period duži od dve godine. U proseku, banke su na dinarsku štednju nudile kamatne stope u iznosu 2,61 odsto godišnje.

Ako se pod lupu stavi struktura štednje, reklo bi se očekivano, dominiraju sitniji ulozi (do 500 evra) koji, kad je reč o deviznoj štednji, učestvuju sa čak 80,6 odsto. Paradoksalno ili ne, tek na svim tim štednim partijama deponovano je samo jedan odsto ukupnog iznosa devizne štednje. Slična je situacija i sa dinarskom štednjom, gde su na čak 90 odsto štednih uloga oročeni iznosi manji od 10.000 dinara, dok su oni veći od pet miliona koji, inače, čine gotovo četvrtinu vrednosti ukupne dinarske štednje, zastupljeni sa tek 0,1 odsto.

I mada u Narodnoj banci Srbije tvrde da nije nerealno očekivati da se poverenje u dinarsku štednju vrati, ipak, ovaj dizbalans između visine devizne i dinarske štednje jasno govori u prilog konstataciji da to neće biti tako brz i lak posao. Očigledno je da kamate na dinarsku štednju, koje se kreću u rasponu od 2,6 odsto, na sredstva oročena na godinu dana, do 4,1 odsto na uloge oročene na period duži od dve godine, nisu dovoljno atraktivne da bi privukle veći broj potencijalnih štediša koji i dalje više poverenja imaju u devize. Ako je za utehu i u evrozoni na sceni je politika niskih, pa čak i nultih kamata.

Lidersku poziciju zadržao je evro, i to uprkos krajnje destimulativnim kamatama koje se kreću u rasponu od 0,5 odsto (za uloge oročene do godinu dana) do 0,8 odsto, ukoliko je reč o dužem periodu ročnosti. Poverenje u američki dolar ima oko 4,6 odsto štediša, švajcarskim francima najviše veruje oko 3,6 odsto od ukupnog broja deviznih štediša, dok se 1,1 odsto odnosi na devizne depozite u drugim valutama.

Čini se da je nešto snažniji vetar u leđa štednji u domaćoj valuti dala strategija dinarizacije finansijskog sistema koju je posle 2012. počela da primenjuje centralna banka, praćena makroekonomskom stabilnošću i pre svega stabilnošću kursa dinara. U prilog tome svedoči podatak da je najveći rast registrovan 2013. godine, kada je dinarska štednja zabeležila skok sa 16,1 milijardu na 34 milijarde dinara, a značajan rast očekuje se i u ovoj godini. Osim visine kamatne stope, kao i stabilnog kursa, štednju u domaćoj valuti čini atraktivnijom i činjenica da je prihod ostvaren po osnovu kamata, za razliku od devizne štednje, oslobođen obaveze plaćanja poreza.

Skroman procenat krupnih štediša

Prema podacima NBS depozite vrednije od 50.000 evra položilo je tek nešto više od 28.000 štediša, dok ulozi iznad 100.000 evra čine oko 15 odsto ukupne devizne štednje ili, izraženo u evropskoj valuti, oko 1,5 milijardi evra. Najveći procenat, odnosno polovinu ukupne devizne štednje, čine ulozi čija se vrednost kreće između 10.000 i 50.000 evra. Kad je reč o dinarskoj štednji dominiraju, sa udelom od 40,2 odsto, štedni ulozi vrednosti od milion do pet miliona dinara, dok je onih iznad pet miliona dinara nešto više.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari