Firme koje ne uđu u proces digitalizacije suočiće se sa velikim problemima 1Upravo smo se zahuktali i sada je trenutak da se započete aktivnosti pojačavaju: Tomislav Knežević Foto: Centar za digitalnu transformaciju

Digitalna transformacija srpskih kompanija u prethodnih nekoliko godina postala je realnost. Puno se o tome govori, prepoznat je značaj, kao i pozitivan uticaj, tog procesa, smatra Tomislav Knežević, viši menadžer projekta GIZ-a.

– Podsetiću da je pre dve godine, GIZ projekat za razvoj privatnog sektora u Srbiji pružio podršku Centru za digitalnu transformaciju Privredne komore Srbije u izradi analize koja se bavila stanjem privrede posmatrano u kontekstu stepena digitalizacije. Tada smo uočili da je više od polovine anketiranih kompanija na veoma niskom stepenu digitalne zrelosti, te da  mali broj njih uopšte planira ulaganja u proces digitalne transformacije – kaže Knežević.

S druge strane, kompanije rešene da uđu u taj proces nisu posedovale adekvatne resurse, tehničko znanje, niti finansijku podršku, dodaje on.

– Međutim, za ove dve godine desio se veliki pomak. Više od 600 mikro, malih i srednjih preduzeća iz različitih industrijskih grana, iz svih delova Srbije, uzelo je učešće u CDT programu. Ta preduzeća su imala priliku da uz podršku sertifikovanih konsultanata strateški pristupe procesu digitalne transformacije – ističe Knežević, odgovarajući na pitanje da li je sektor malih isrednjih preduzeća u Srbiji spreman da se suoči sa globalnim izazovima, poput digitalizacije?

* Nesumnjivo, pandemija kovida 19 naterala je veliki broj zaposlenih širom sveta, a slična je situacija i u Srbiji, da rade od kuće. Kako je pandemija uticala na započeti proces digitalne transformacije – da li ga je ubrzala, ili usporila?

– Možda će nekome zvučati neobično, ali pandemija je definitivno ubrzala proces digitalne transformacije u našoj zemlji. Uz podršku našeg projekta i zahvaljući zalaganju digitalnih konsultanata, Centar za digitalnu transformaciju je u rekordnom roku osmislio SPEED program za besplatnu konsultaciju preduzeća, omogućivši njihovo preusmeravanje na onlajn poslovanje u toku trajanja pandemije. I već nakon prva dva dana akcije više od 150 firmi prijavilo se za učešće u programu. Sasvim neočekivan odziv, moram da primetim, koji i te kako odražava zainteresovanost i stalnu potrebu preduzeća za sve većim oslanjanjem na digitalne tehnologije.

* Šta će se desiti sa firmama koje nisu spremne da se prilagode novonastaloj situaciji, odnosno da svoje poslovanje usmere na onlajn alate, i koliko je to važno za ekonomiju, poput naše, koja je velikim delom izvozno orjentisana?

– Firme koje ne budu ušle u taj proces suočiće se sa velikim problemima u poslovanju i u komunikaciji sa klijentima. Ta konstatacija se posebno odnosi na preduzeća čiji su poslovni planovi usmereni ka povećanju prisustva na inostranim tržištima. Digitalizacija ubrzava procedure, širi prostor za inovativnost, te razvoj novih proizvoda i poslovnih modela. Činjenica je da danas više nije moguće sarađivati sa nekim firmama u inostranstvu ukoliko niste digitalno osavremenjeni.

* Čini se da je jedan od najvećihi zazova konsultanata kako ubediti predstavnike malih isrednjih preduzeća da digitalizacija nije privilegija velikih firmi. Slažete li se s tom konstatacijom?

– U početnoj fazi je stvarno bilo tako. Konsultanti CDT puno su vremena i energije ulagali u edukaciju kako bi uverili predstavnike kompanija u dobrobiti digitalne transformacije, ukazujući pritom na povezanost uspeha sa tehnološkom konkurentnošću. Danas je usled situacije izazvane pandemijom, ali ipritiska globalnih trendova, značaj digitalizacije postao opšte prihvaćen. Došli smo u fazu kada treba da razmotrimo iskustva malih i srednjih preduzeća koja su završila proces digitalne transformacije, da razmenjujemo preporuke i primere dobre prakse, agitujući za dalju digitalizaciju srpske privrede. Upravo smo se zahuktali, i sada je trenutak da se započete aktivnosti pojačavaju!

*Kroz projekat iz 2018. četrdeset odabranih firmi dobilo je besplatnu pomoć konsultanata u vidu ekspertske analize za digitalnu transformaciju. Šta ta analiza tačno podrazumeva i kako se danas biraju firme kojima se pruža ovakav vid podrške?

– Naša ekspertska analiza definiše prioritetne sektore poslovanja koje treba unaprediti, te daje preporuku za dalji nastavak programa u kome će se detaljno obrađivati pojedini koraci digitalne transformacije. Ona podrazumeva osavremenjivanje poslovnih modela i procesa, e-trgovine, e-marketinga, povećanje prisutnosti na društvenim mrežama, poboljšanje bezbednosti, zaštitu podataka… Ekspertska analiza je potpuno besplatna i dostupna svima. Svaka firma, zapravo, prolazi kroz ovaj korak pre nego što se uključi u proces digitalne transformacije. Danas je već više od 300 malih i srednjih preduzeća obuhvaćeno programom, a reč je o firmama koje dolaze iz najrazličitijih sektora privrede: iz trgovine, prehrambene industrije, metalske i elektro industrije, turizma, saobraćaja… Da bi učestvovale u programu, firme treba da imaju najmanje pet, a najviše 249 zaposlenih i, naravno, uslov je da popune onlajn upitnik na sajtu CDT koji ujedno predstavlja i početnu, najuopšteniju procenu stepena digitalizacije.

* Ako je suditi prema oceni Kristiana Rupa, predsedavajućeg Sertifikacione komisije Austrijske privredne komore, digitalizacija je dug proces, ili svojevrsno putovanje do krajnjeg odredišta, odnosno do implementacije e-vlade, e-biznisa, e-potpisa, e-bankarstva… Dokle se stiglo na tom putešesetviju?

– To je, zaista, dugotrajan proces. U isto se vreme, međutim, u procesu digitalizacije stvari se odvijaju brzo i promene su, gotovo, svakodnevne. Često se dešava da neko veoma jednostavno unapređenje, na izgled nebitnog segmenta poslovanja, postigne fantastično povećanje učinkovitosti. Na nivou države je zaista puno toga učinjeno, ali je sasvim sigurno da nas očekuje još novih izazova.

*Cilj digitalne transrormacije je da se primenom savremenih tehnologija unapredi, i učini efikasnijim, poslovanje malih i srednjih preduzeća čija bi roba i usluge trebalo da budu konkurentnije na inostranom tržištu. Kakva su iskustva kad je reč o digitalizaciji kompanija u razvijenim ekonomijama, poput Nemačke i Austrije, i šta se od tih iskustava može primeniti u Srbiji?

– Možda neočekivano, ali došli smo do saznanja da se sektor malih i srednjih preduzeća u razvijenim zemljama, poput Austrije i Nemačke, suočava sa istim izazovima kao i preduzeća u Srbiji. I u tim državama je digitalna transformacija prioritetna tema, jer se pokazalo da na tom polju i te kako zaostaju za Japanom i SAD. S tim da se sada situacija izjednačava, zahvaljujući velikim ulaganjima i ciljanim merama njihovih vlada.

Akcenat na povećanje broja konsultanata i preduzeća

* Uspostavljanjem baze sertifikovanih digitalnih konsultanata, završena je prva faza projekta koji Privredna komora Srbije realizuje u saradnji sa Nemačkom organizacijom za međunarodnu saradnju (GIZ) i Austrijskom privrednom komorom. Šta je sledeći korak?

– Na osnovu pozitivnih i ohrabrujućih rezultata, već planiramo nastavak saradnje. Akcenat će biti stavljen na povećanje broja konsultanata, te obuhvatanje još većeg broja kompanija kojima ćemo pružiti konsultantsku podršku, ali i podršku u implementaciji preporučenih rešenja. Ovo je dugoročan posao i naša namera je da pomognemo Centar za digitalnu transformaciju i u narednom periodu.

Na realizaciji Programa Centra za digitalnu transformaciju angažovana su tri strateška partnera – Privredna komora Srbije, GIZ i Razvojena agencija Srbije u vidu sufinansiranja konsaltinga i implementacije digitalnih rešenja za kompanije.

 

 

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari