Lend roveri ne pokazuju autoritet nego bahatost države 1Foto: BETA/ BRANISLAV BOŽIĆ

Nabavka 18 luksuznih lend rovera diskaveri za Komunalnu miliciju kako bi snimala nepropisno parkirane automobile u Beogradu, tzv. „oko sokolovo“, izazvala je lavinu nezadovoljstva kod građana koja se može uporediti sa čuvenim nabavkama novogodišnje rasvete ili gradnjom fontane na trgu Slavija.

Naime, ovi džipovi koji koštaju po 29.000 evra plus 4.000 evra koliko košta specijalizovana oprema za snimanje, prema mišljenju sagovornika Danasa potpuno su nepotrebni kada bi taj posao mogli obaviti mnogo jeftiniji modeli automobila, a pre svega domaći fijat 500l.

Izjava načelnika Komunalne milicije Ivana Divca da u automobilu ima mnogo osetljive opreme koja „ne trpi jako drmusanje“, samo ukazuje prema rečima Bože Draškovića, saradnika Instituta ekonomskih nauka i nekadašnjeg člana Agencije za borbu protiv korupcije, da se radi o lošoj opremi.

U drugim evropskim gradovima, pokazuje internet pretraga, ovo rade mnogo manji automobili, a u Holandiji je postojao čak i pilot-projekat gde su kamere ugrađene na motocikle.

Druga dimenzija ovog poslovnog poduhvata grada Beograda je to što se prošle godine na tender javio samo jedan ponuđač, konzorcijum predvođen Britiš motorsom, uvoznikom lend rovera koji je u vlasništvu Čačanina Ostoje Mijailovića, člana Glavnog odbora Srpske napredne stranke. Upućeni ističu da je tenderska dokumentacija kao pravljena upravo za lend rover diskaveri koji uvozi upravo ova kompanija.

Nebojša Atanacković, privrednik koji se između ostalog bavi i automobilizmom, ističe da se za ove potrebe mogla dobiti bar 50 odsto bolja ponuda.

„Gradu nije potreban pogon na sva četiri točka. Neće ih voziti po njivama nego po centralnim gradskim ulicama, a ovaj automobil se pravi za safarije. Ja kao Beograđanin sam ponosan što imamo takva vozila za tu svrhu, ali ima vozila odgovarajuće zapremine sa pogonom na jednoj osovini koja bi bila dosta jeftinija. Da sam ja sebi nabavljao, gledao bih da bude što jeftinije, a da obavi posao“, ocenjuje Atanacković ističući da u vreme kada kriza tek počinje moramo da promenimo način razmišljanja.

Argument kako će se to ulaganje vratiti za mesec dana kroz naplaćene kazne nije nikakav argument jer bi se sa jeftinijim automobilima investicija vratila još brže.

„Investicija je opravdana, ali je neopravdano ići na skupe projekte. Ovo šalje poruku ‘ima se može se’, ali privatnici gledaju cenu, dok ovi na budžetu i u javnom sektoru imaju drugačiji pogled“, kaže Atanacković.

Pomoćnik gradonačelnika Goran Vesić, koji je najviše promovisao ovaj projekat, odgovorio je na kritike rečima da je najveći broj vozila koja se bahato parkiraju džipovi, audiji i beemvei.

„Nećemo na njih da idemo trotinetima, nego ćemo lepo da idemo na njih vozilima koja će pokazati kolika je snaga države!“, poručio je Vesić.

„Ovim se pokazuje moć vlasti. Deluje primitivno, ali skupo. Ne možemo mi kupovati najskuplje džipove da zasenimo prostotu, a s druge strane ne možemo da nahranimo gladne i izlečimo bolesne. Sve to ide iz istog ćupa i mora se u državi postaviti redosled nužnosti“, smatra bivši član Saveta za borbu protiv korupcije Danilo Šuković, dodajući da je posebna dimenzija politička povezanost vlasnika uvoznika vozila koje je grad kupio sa vladajućom strankom, što otvara prostor za sukob interesa i sumnju na korupciju.

Božo Drašković smatra da nabavka skupih automobila u siromašnom društvu ukazuje na bahatost i nemanje mere, a ne na autoritet države.

„Sve više država ne izgleda kao serviser građana, već poseže za represijom. Postavljaju se dva pitanja, da li država treba da se bahati u vreme kada treba da se štedi i kada su velike potrebe za zdravstvom i socijalnom pomoći i da li treba da se ponaša represivno ili da rešava dugoročno problem tako što će praviti parking mesta i uvesti red u urbanizam“, ističe on uz napomenu da je nesporno da treba uvesti red u saobraćaj u Beogradu.

Takođe, „umesto preskupih automobila, bolje da su kupili neki jeftiniji, recimo fijat 500l koji se proizvodi u Srbiji i na njega ugradili opremu“, poručuje Drašković.

Dileme u vezi „Oka sokolovog“

Sistem snimanja nepropisno parkiranih vozila i kako je objašnjeno automatskog slanja slike i kazne poštom prekršiocu bez mogućnosti ljudske greške, iako deluje moderno i efikasno, mogao bi izazvati probleme u primeni. Milan Vujanić, profesor na Saobraćajnom fakultetu u Beogradu, ističe da kada je sve tako automatski i objektivno, onda neće biti prostora za žalbu, a u praksi bi moglo biti razloga za to.

„Nisam protiv toga, bahati vozači zaista prave probleme, taj program pišu programeri, a nisam siguran da oni koji su im opisivali probleme to znaju tako dobro. Drugim rečima, voleo bih da to pogledaju stručnjaci koji se dobro razumeju u saobraćajne propise“, kaže Vujanić.

A saobraćajni propisi i pravilnici su po svemu sudeći nepoznanica i građanima i nadležnima. Recimo, Vujanić ističe da čak 95 odsto saobraćajnih znakova u Beogradu nije ispravno po pravilniku, te ne proizvodi pravno dejstvo. Takođe, u mnogim slučajevima saobraćajni znaci nisu dobro postavljeni.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari