NBS: Nema osnova za pesimističke procene rasta BDP-a Srbije 1Foto: Stanislav Milojkovic

Narodna banka Srbije (NBS) danas je saopštila da pojedine međunarodne finansijske institucije pesimistički procenjuju ekonomska kretanja u Srbiji iako se srpska ekonomija četvrti mesec zaredom oporavlja brže od očekivanja, a neki sektori su dostigli pretkrizni nivo aktivnosti.

Po novim projekcijama NBS, pad bruto domaćeg proizvoda (BDP) u ovoj godini neće biti 1,5 odsto, kako je ranije prognozirano, već jedan odsto, a postoji mogućnost da taj rezultat bude i bolji i pored neizvesnosti i rizika koji dolaze iz međunarodnog okruženja.

„S druge strane, po pitanju ekonomskih izgleda za ovu i narednu godinu, suočeni smo sa izraženim i vrlo često prenaglašenim pesimizmom pojedinih medjunarodnih finansijskih institucija. Ako je to i bilo razumljivo u martu i aprilu, kada još uvek nije bilo adekvatnih ekonomskih pokazatelja i kada smo svi bili suočeni za izraženom neizvesnošću po pitanju toka pandemije i njenih posledica, utoliko to nije razumljivo danas, kada već imamo javno dostupne i medjunarodno prihvaćene i uporedive makroekonomske i fiskalne podatke za više od pola godine“, navela je centralna banka u saopštenju.

Kako je podsetila NBS, Svetska banka izašla je sa procenom da će BDP Srbije ove godine biti realno smanjen za tri odsto, a Evropska banka za obnovu i razvoj (EBRD) sa još negativnijom procenom da će Srbija pad biti 3,5 odsto.

„BDP Srbije je u prvoj polovini godine smanjen u odnosu na prvu polovinu prethodne godine za 0,8 odsto, što spada u prva tri rezultata po pitanju ekonomske aktivnosti u Evropi. Srpska ekonomija je u prvom kvartalu zabeležila rast od 5,1 odsto, dok je pad u drugom kvartalu, zahvaljujući pravovremenoj reakciji nosilaca ekonomske politike, ograničen na 6,4 odsto, što je višestruko manji pad u odnosu na većinu ostalih evropskih zemalja“, istakla je NBS.

Po računici centralne banke, za pad BDP-a Srbije u ovoj godini od tri odsto ili više od tri odsto, bilo bi potrebno da medjugodišnji pad BDP-a u drugoj polovini godine bude veći od pet odsto, što bi praktično značilo isti ili sličan rezultat kao u drugom kvartalu, kada više od mesec dana značajan deo srpske ekonomije ili nije radio ili je radio smanjenim kapacitetom.

„Već na osnovu javno dostupnih julskih i avgustovskih podataka, vidimo da je tako nešto praktično nemoguće“, ocenila je NBS i dodala da je industrijska proizvodnja i u julu i u avgustu zabeležila medjugodišnji rast, što je slučaj i sa prometom u trgovini na malo i sa pokazateljima tržišta rada, dok je izvoz na putu normalizacije.

Prognoza NBS je da će, po isključenju sezonskih efekata, BDP Srbije u trećem kvartalu biti veći u odnosu na drugi kvartal za više od šest odsto, dok u četvrtom kvartalu treba očekivati dodatni oporavak ekonomije i rast od oko tri odsto desezonirano u odnosu na treći kvartal.

Takvi ekonomski pokazatelji, po tumačenju NBS, posledica su obimnog i sveobuhvatnog paketa monetarnih i fiskalnih mera radi ublažavanja posledica pandemije, donetog u najkraćem roku, čime je sprečen pad poslovnog i potrošačkog poverenja i očuvana su radna mesta i proizvodni kapaciteti.

Paket ekonomskih mera iznosi oko 12,5 odsto BDP-a, ne uključujući efekte moratorijuma na kredite.

„Pored zastoja u otplati obaveza gradjana i privrede, NBS je jedna od centralnih banaka u Evropi koja je najbrže reagovala i drugim merama, a pre svega smanjenjem referentne kamatne stope za ukupno 100 baznih poena i pravovremenim obezbedjivanjem dovoljne dinarske i devizne likvidnosti čime je očuvana puna stabilnost bankarskog sistema“, istakla je NBS u saopštenju.

Ukazano je i da je Srbija novu krizu dočekala znatno spremnije nego prethodnu i da je i tokom pandemije očuvana puna cenovna, ukupna makroekonomska i finansijska stabilnost, u čijoj je osnovi stabilnost deviznog kursa, što je doprinelo „solidnom“ prilivu stranih direktnih investicija.

Procene NBS su da će u Srbiji naredne godine rast BDP-a biti oko šest odsto, čime će prestići pretkrizni nivo ukupne ekonomske aktivnosti.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari