Neizvestan rok za dotok gasa Turskim tokom u Srbiju 1Foto: Beta/AP/Alexei Druzhinin

Teško je predvideti kada će potrošači gasa u Srbiji dobiti taj energent gasovodom Turski tok jer je mnogo nepoznanica o završteku njegove izgradnje u Bugarskoj, smatraju stručnjaci za energetiku.

Ranije su zavničnici Srbije najavljivali da će gasovod „proraditi“ krajem protekle godine, a pre nekoliko dana predsednik Srbije Aleksandar Vučić je dao novi rok: maj ili septembar ove.

Ministar rudarstva i energetike Srbije Aleksandar Antić je, o deonici Turskog toka u Bugarskoj rekao da je bugarski premijer Bojko Borisov obećao da će Bugarska svojih 308 kilometara cevovoda završiti tokom maja.

„Bugarska bi gasovod trebalo da završi u drugoj polovini ove godine da bi prve količine gasa za Srbiju mogle da poteknu u septembru ili oktobru, odnosno kada počne nova gasna sezona“, rekao je Antić, zadržavajući rezervu i posle posle „čvrstog“ obećanja Borisova.

Gasovod „Turski tok“ koje u Bugarskoj nazivaju „Balkanski tok“, projekat je ruskog „Gasproma“ i turskog „Botaša“ koji bi ruskim gasom trebalo da snabdeva Tursku, južnu i jugoistočnu Evropu. Gasovod je dug 930 kilometara sa kapacitetom od 31,5 milijardi kubnih metara gasa godišnje. Prvi krak prolazi kroz Tursku, dok drugi krak ide ka i Bugarskoj, Srbiji i Madjarskoj. Kapacitet svakog kraka je 15,75 milijardi kubnih metara gasa. Gasovod bi u Srbiju ulazio kod Zaječara, a izlazio u Madjarsku kod Horgoša, a zatim išao u Austriju i Slovačku.

Stručnjaci za gas u Srbiji kažu da je dosta otvorenih pitanja o tome kako će se raditi na izgradnji trase gasovoda u Bugarskoj od oko 300 kilometara, koja se jednim delom rekonstruiše, a jednim delom gradi iznova, jer je početak radova odložen pet meseci zbog žalbe konzorcijuma „Arkad“ iz Saudijske Arabije koji je učestvovao na tenderu za izvodjača radova.

„Arkad“ je sredinom septembra 2019. godine potpisao ugovor s bugarskim operatorom sistema za transport gasa „Bulgartransgas“ o „isporuci neophodnog materijala i opreme, investicionom projektovanju, izgradnji i puštanju u rad proširene transportne infrastrukture za gas od granice sa Turskom do granice sa Srbijom“. Tada je rečeno da taj krak treba da bude završena za 615 dana, što je oko 20 meseci.

Zvaničnici u Bugarskoj, kako su preneli mediji, očekuju da će isporuke novom trasom gasovoda koja treba da udje u Srbiju kod Zaječara, početi 2021. godine.

Srbija je skoro završila svoju deonicu gasovoda koja je duga oko 400 kilometara, od Zaječara do Horgoša, a gradi ga zajednička srpsko-ruska firma Gastrans u kojoj je Gasprom većinski vlasnik sa 51 odsto kapitala, a 49 odsto udela ima Srbijagas.

Svi ti rokovi za završetak gasovoda, iako nepouzdani, pominju se samo u slučaju da više ne bude smetnji pri izgradnji, ne samo sa adrese Energetske zajednice (EZ), kao regulatornog tela Evropske unije koja je zahtevala od Agencije za energetiku Srbije (AERS) da obezbedi pravo na bar 30 odsto kapaciteta gasovoda drugim snabdevačima gasa, osim ruskom Gaspromu koji je suvlasnik cevovoda, ali je AERS dozvolio kratkoročno zakup oko samo deset odsto.

EZ za sada nije našla način da omete izgradnju „Turskog toka“, ali pojedini stručnjaci ne isključuju mogućnost da će pritiskati na razne načine, kao ni pritiske Amerike koja, pod parolom sankcija protiv Rusije, želi da ukloni konkurenciju za svoj tečni gas i preuzeme snabdevanje Evrope tim energentom.

Zbog toga ne treba isključiti ni mogućnost pritiska na konzorcijum „Arkad“ čija je zemlja porekla bliska SAD koje su sprovele sankcije prema Rusiji pritiskom na švajcarsku kompaniju „Olsiz“, koja je gradila gasovod „Severni tok 2“, od Rusije do Nemačke, ali se pod tim pritiskom povukla iz projekta izgradnje u poslednjih deset odsto trase.

Stručnjaci za energetiku kažu da je lakše doći do cilja kada se pritiskaju kompanije koje rade podmorske gasovode kao „Olsiz“, jer su retke, a malo teže je do cilja doći pritiskom na one koje grade gasovod podzemnim putem jer ih je više, pa može da im se nadje zamena.

Srbija je svoje „parče“ gasovoda izgradila gotovo u tajnosti, možda poučena iskustvom sa gasovodom „Južnim tokom“ kojim bi se gas takodje dopremao iz Rusije, koji je zaustavljen 2014. godine pred početak radova, pa ostaje nada da takva strategija neće učiniti da postane propali projekat jer neće imati na šta da se priključi. Ruski mediji su zabeležili da se Borisov prilikom potpisivanja ugovora o izgradnji „Turskog toka“ zagonetno smeškao.

Predsednik Skupštine Udruženja za gas Vojislav Vuletić rekao je za Betu da je teško pretpostaviti kada će se radovi na izgradnji gasovoda u Bugarskoj završiti jer su zbog sudskog spora oko izvodjača radova u startu kasnili pet meseci, ali je isključio mogućnost da EZ kao regulatorno telo EU ometa funkcionisanje Turskog toka.

„Neće biti ni pritisaka SAD na premijera Bugarske Bojka Borisova jer mu je sada odoleo shvativši koliku je štetu naneo Bugarskoj što je stopirao gasovod Južni tok koji je bio planiran 2012. godine“, rekao je Vuletić.

Dodao je da je „Borisova na odolevanje naterao unutrašnji pritisak u Bugarskoj“ i da će ta zemlja od „Turskog toka“ imati trećinu koristi koju bi imala od Južnog toka.

Vuletić je rekao da je gas najjeftiniji čisti energent i da je njegova cena vezana za cenu nafte koja ne oscilira mnogo.

Savetnik u Ekonomskom institutu Ljubo Maćić rekao je da se dopremanje gasa „Turskim tokom“ otklanjaju rizici koji su mogući zbog smanjnja isporuke gasovodom preko Ukrajine.

„Cena gasa koji se dopremi Turskim tokom zavisiće od uslova isporuke. Taj energent je komforniji za upotrebu ali i skuplji od uglja i biomase“, rekao je Maćić.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari