Ostale najteže deonice 1Foto: Koridori Srbije

Višedecenijskoj priči o izgradnji Koridora 10 nazire se kraj. Većina deonica je puštena u saobraćaj i mašine se sada nalaze još samo na najtežim trasama.

Ukupna vrednost radova na južnom i istočnom kraku, koji se finansiraju iz kredita EBRD, EIB i Svetske banke, iznosi milijardu i 315 miliona evra. U JP Koridori Srbije kažu za Danas da su se na istočnom pravcu, od Niša do granice sa Bugarskom, u šta je uključena i obilaznica oko Dimitrovgrada, radovi odvijali i tokom zime, bez prekida.

To je rezultiralo time da se u martu ove godine pusti u saobraćaj deo deonice od Staničenja do Pirota, u dužini od 5,5 kilometara, kao i dva kilometra punog profila deonice na obilaznici u zoni Kosine Gradinje.

„Ove radove izvodi kompanija Aktor, koja je sada kada je građevinska sezona u toku dodatno zahuktala gradnju, povećan je broj ljudi i mašina na trasama koje su preostale na ovom pravcu. Reč je o deonici od Bancareva do Crvene Reke, dužine 12,3 kilometra, na kojoj je ugovorena vrednost 39,92 miliona evra. Na ovom potezu intenzitet radova je veoma visok. U ovom momentu angažovane su 202 radne jedinice mehanizacije koje izvode radove na zaštiti kosina, regulaciji reka, izgradnji nasipa, izradi drenaže, bušenju šipova i sl. Direktno je angažovano preko 80 radnika“, kažu za Danas u Koridorima Srbije i ističu da je rok za završetak preostalih radova na istočnom kraku, čija je ukupna vrednost 3,4 miliona evra, kraj 2018. godine.

Ostale najteže deonice 2

Radi se i deo sektora od Staničenja do Pirota, gde je takođe angažovana grčka firma „Aktor“, koja najavljuje da će puni profil tog dela, dugog 4,3 kilometra, biti pušten u saobraćaj i ranije, tokom ove turističke sezone. Takođe, preostala je i ugradnja elektromašinske opreme u tunelima Bancarevo, Sopot i Sarlah, kao i izgradnja veze između auto-puta i dimitrovgradske ulice Georgi Dimitrov. Ta saobraćajnica ide kroz poslovnu zonu u zapadnom delu Dimitrovgrada, a radi se po zahtevu opštine, po posebnom nalogu investitora i uz saglasnost kreditora, Svetske banke. U Koridorima Srbije očekuju da će taj deo posla biti završen do kraja juna ove godine.

Inače, ukupna dužina istočnog kraka Koridora 10 je 86,9 kilometara, a na zahtevnoj trasi je valjalo izgraditi i opremiti tri tunela, sedam mostova, više nadvožnjaka i vijadukata. Poseban problem bile su kosine, brda na nestabilnim terenima koja su se obrušavale na gradilište nakon svake jače kiše, pa je od 27, za 24 o trošku izvođača bilo neophodno da se urade dodatna geomehanička istraživanja i izmeni tehnička dokumentacija.

Šta za Dimitrovgrad znači Koridor 10, za Danas već je svedočio predsednik opštine Vladica Dimitrov. Prvi vidljivi benefiti za lokalno stanovništvo bili su angažovanje ljudi na radovima i prihodi od smeštaja i ishrane drugih radnika. Tu je kao kolateralna dobit izgradnja radne zone „Beleš“ i prodaja parcela zainteresovanim investitorima, ali tek se očekuje razvoj industrije i ugostiteljskih kapaciteta, ali time posredno i drugih.

Ostale najteže deonice 3

Da podsetimo, Istočni krak Koridora 10, od Niša do granice sa Bugarskom, podeljen je na osam građevinskih deonica, takozvanih lotova. Do sada je završen pravac Prosek – Bancarevo (9,4 km), ali će deonica biti otvorena kada se kompletno završi pravac Bancarevo – Crvena Reka. Završeni su i pušteni u saobraćaj pravci Crvena Reka – Čiflik (12,7 km), Čiflik – Staničenje (12,3 km), Pirot (istok) – Dimitrovgrad (30,5 km), Staničenje – Pirot, sektor 5A (5,5 km) kao i paralelni nekomercijalni put dužine 11,8 kilometara.

Dimitrov: Zaustavljanje odliva mladih

– Pravi efekti će se tek znati narednih godina, ali infrastruktura je jedan od bitnih elemenata razvoja, kazao je Dimitrov za Danas.

– Najvažnija dobit dugoročno mogla bi biti – zaustavljanje odliva mladih obrazovanih ljudi sa područja Dimitrovgrada, pošto im činjenica da su na modernom putu koji vezuje Evropu sa Bliskim i Dalekim istokom otvara mnoge nove poslovne perspektive, lični održiv razvoja, ali i održiv razvoj Dimitrovgrada..

Koridor 10 i Istočni krak

Koridor 10 je deo mreže evropskih saobraćajnica čiji osnovni pravac polazi iz Salzburga, ide preko LJubljane, Zagreba, Beograda, Niša, Skoplja, Velesa do Soluna. Pored glavnog, postoje još četiri kraka, od kojih dva idu kroz Srbiju. To je pravac od Budimpešte preko Novog Sada do Beograda, kod nas nazvan severni pravac, i drugi od Niša, preko Dimitrovgrada, Sofije, gde se sreće sa Koridorom 4 i vodi do Istanbula. Istovremeno, istočni krak je najbliža drumska veza između Evrope i Bliskog istoka, odnosno Azije.

Tekst je deo projekta „Koridor održivog razvoja“, koji se sufinansira sredstvima opštine Dimitrovgrad

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari