Potražnja za "crnim zlatom" mala zbog korone 1Foto: EPA-EFE/ MARTIN DIVISEK

Odluka članica OPEK-a, Sjedinjenih Američkih Država, Rusije i drugih država da se proizvodnja sirove nafte u maju i junu smanji za 9,7 miliona barale dnevno odnosno za oko 10 odsto je zakasnela a dogovoreni procenat suviše nizak da bi se obezbedilo da cena „crnog zlata“ na svetskim berzama značajnije skoči u skorijem periodu.

To kaže za Danas Goran Radosavljević, generalni sekretar Nacionalnog naftnog komiteta Srbije.

Prema njegovim rečima, kratkotrajno povećanje cena nafte na svetskim berzama izazvala je sama najava da će do dogovora doći pa je tako u jednom trenutku nafta tipa „brent“ koja se koristi u Srbiji dostigla nivo od 33 dolara po barelu.

– Međutim, kada je obelodanjeno da će pad proizvodnje na dnevnom nivou iznositi samo 9,7 miliona barela u uslovima kada je potrošnja nafte znatno opala tržište je reagovalo na taj način da je cena ponovo počela da pada. Naročito jer je dogovor velikih igrača na tržištu o smanjenju proizvodnje postignut, u ovom trenutku, samo na papiru a još uvek ne u praksi pa je sve to dovelo do toga da je cena barela „brent nafte“ pala na 31 dolar – navodi naš sagovornik. On dodaje da nikako ne treba očekivati da cena „crnog zlata“ počne značajnije da skače i zbog toga što je potražnja još uvek mala.

– Iako velikim uvoznicima nafte poput Kine i Evrope odgovara niska cena zbog pandemije korona virusa, potražnja je još uvek veoma niska. Naime, aktivnosti privrede uglavnom još stoje i to se neumitno odražava na potražnju. Dok je god takva situacija ne treba računati da će doći do značajnijeg rasta – ističe Radosavljević.

Komentarišući to što su Sjedinjene Američke Države odlučile da dodatno smanje količine nafte koju proizvode kako Meksiko koji to nije želeo ne bi morao to da uradi, Radosavljević ističe da je to urađeno jer je u interesu Vašingtona.

– Meksiko spada u manje proizvođače, veliki igrači su hteli da se teret smanjenja proizvodnje nafte ravnomerno rasporedi na sve koji je proizvode. Meksiku to nije bilo prihvatljivo. S obzirom da 50 odsto svetske proizvodnje nafte realizuju OPEK, SAD i Rusija kojima njena niska cena pravi značajne poslovne probleme logično je što se Vašington bez mnogo premišljanja odlučio da izađe u susret Meksiku a svakako u interesu američke naftne industrije – objašnjava Radosavljević.

Podsećanja radi, članice OPEK-a, Sjedinjene Američke Države, Rusija i druge zemlje proizvođači u nedelju su postigle dogovor da proizvodnju sirove nafte smanje za 9,7 miliona barala dnevno. Tom prilikom je saopšteno da je dogovoreno i to da Meksiko smanji proizvodnju za samo 100.000 barela.

Opiranje Meksika da smanji proizvodnju za 400.000 barela dnevno, koliko je traženo od te države, bio je glavni kamen spoticanja u pregovorima vođenim krajem prošle sedmice, sa ciljem povećanja cena nafte. Iako je Meksiko prvobitno blokirao dogovor, predsednik te zemlje Andres Manuel Lopes Obrador saopštio je naknadno da se s američkim predsednikom Donaldom Trampom dogovorio da Meksiko smanji proizvodnju nafte za 100.000 barela dnevno, a da je SAD smanje za dodatnih 250.000 barela dnevno.

Tramp je potvrdio da je postigao sporazum s Meksikom. Prema pisanju medija Saudijska Arabija, Kuvajt i Ujedinjeni Arapski Emirati odlučili su da svoju proizvodnju smanje i više od dogovorenog, odnosno 12,5 miliona barela dnevno.

Pandemija korona virusa ali i prekomerna proizvodnja nafte u svetu izazvale su pad cena nafte na najniži nivo od 2002. godine. Tako je od početka godine cena sirove nafte pala za 50 odsto. To je pogodovalo potrošačima zbog pada cena nafte i goriva u maloprodaji, ali je izazvalo probleme kompanijama koje proizvode naftu, u prvom redu onim najvećim.

Pad potrošnje i cene goriva u Srbiji

Od kraja januara do sada litar dizela je pojeftinio za 22 dinara, a benzina za 18 dinara, rekao je juče generalni sekretar Udruženja naftnih kompanija Srbije Tomislav Mićović. On je za Betu rekao da je potrošnja goriva opala zbog mera ograničenog kretanja ljudi tokom vanrednog stanja zbog pandemije.

„Promet na pumpama opada zbog skraćenog radnog vremena i rada ekonomije ‘s pola gasa’, pa NIS prolazi kroz neizvesan period“, rekao je Mićović. Prosečna cena benzina „evro premijum BMB 95“ u Srbiji je 132,40 dinara po litru, „evro dizela“ 141,90, a „TNG autogasa“ 73,90 dinara po litru.

U ceni benzina „BMB 95“ akciza iznosi oko 56 dinara, u ceni evrodizela 57,6, a u ceni TNG 23, 6 dinara.

Srbija se po visini prosečne cene benzina „evro premijum BNB“ pre sedam dana nalazila na trećem mestu u odnosu na zemlje regiona, iza Grčke i Albanije. To gorivo je bilo jeftinije u Hrvatskoj, Sloveniji, Crnoj Gori, BiH, Rumuniji, Bugarskoj, Mađarskoj i Makedoniji.

Dizel je u Srbiji pre sedam dana koštao u proseku 1,271 evra po litru, što je bila najviša cena u regionu posle Albanije. To gorivo je bilo jeftinije u Grčkoj, Hrvatskoj, Sloveniji, Rumuniji, Crnoj Gori, BiH, Mađarskoj, Bugarskoj i Makedoniji. N. D.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari