Srbiji nedostaju hiljade inspektora da stigne EU standarde 1Foto: Stanislav Milojković

Iako su u javnosti najčešće prisutna neprijatna iskustva iz „bliskih susreta“ sa inspekcijama, pa i optužbe za korumpiranost, grubost, selektivnost u kontroli ili jasnu nameru da se izrekne kazna bez obzira da li je bilo prekršaja…

čini se da i građani i privreda odobravaju već sprovedene ili najavljene mere kojima bi taj segment funkcionisanja države dobio veći značaj.

Uz česte pritužbe, ipak se neretko ističe i podatak da u srpskoj administraciji na republičkom i lokalnom nivou radi ukupno oko 6.500 inspektora, ili jedan na 1.200 stanovnika. U Evropi, jedan inspektor zaposlen je na 780 stanovnika. Ističe se, takođe, i da je nepovoljna starosna struktura, prosečno 54 godine, dok je u sanitarnoj inspekciji to još drastičnije, jer prosečan inspektor ima 57 godina. Obrazovanje nije na spisku problema, jer su gotovo svi sa visokom stručnom spremom, ali regionalna raspoređenost, materijalni položaj i opremljenost su u vrhu liste. Ministar državne uprave i lokalne samouprave Branko Ružić kaže da je novim Zakonom o inspekcijskom nadzoru postavljen temelj za efikasan rad i za pokretanje nove, savetodavne uloge, ali ističe i da rad na unapređenju ovog segmenta javne uprave još predstoji, posebno na jačanju kapaciteta, jer tim službama nedostaju i kadrovi i oprema.

– Moramo da prevaziđemo situacije kakva je, recimo, u Severnobačkom okrugu koji je žitnica Srbije, a nema nijednog poljoprivrednog inspektora. Ili stanje u lokalnim samoupravama kojim su povereni značajni inspekcijski poslovi, a još uvek imamo opština gde je jedan čovek i ekološki i komunalni i građevinski i saobraćajni inspektor – kaže Ružić, a navodi se i primer da Niš, u kome je sedište Kliničkog centra, ima samo jednog zdravstvenog inspektora.

Ministar ukazuje i da su inspekcijske službe u prethodnom periodu bile pogođene racionalizacijama i umanjenjem zarada, što je sve uticalo na njihov položaj. Podseća da je, još 2006. iz plate bio izbačen „inspektorski dodatak“ koji je iznosio oko 20 odsto, da bi zatim bile ukinute ili drastično smanjene dnevnice po osnovu službenog puta, što je sve umanjilo njihova primanja.

– U Vladi smo toga svesni i postoji namera za unapređenje njihovog položaja. Da se na tome i konkretno radi, govori i nedavno usvojena uredba o korekciji koeficijenata za rad na terenu za inspektore lokalnih i pokrajinskih inspekcija, što će omogućiti povećanje plata i do 20 odsto – objašnjava ministar.

Ružić navodi primer sanitarne inspekcije koja je umanjena za 40 odsto od ukupnog broja službenika.

– Tim povodom sam juče imao i sastanak sa načelnicima okruga iz Vojvodine i pokrajinskim sekretarom Ivanom Đokovićem, da bismo na sveobuhvatan način uradili analizu i sagledali potrebe. Ne bih da licitiram koji je to broj potrebnih inspektora, analiza će to pokazati. Kada sagledamo situaciju i razgovaramo sa svim inspektoratima, predložićemo Ministarstvu finansija broj potrebnih inspektora, utvrditi dinamiku angažovanja novih u naredne tri godine, kao i plan opremanja inspekcija potrebno opremom – ističe Ružić.

On naglašava da su inspekcije jako važan deo državnog sistema, zbog čega je i reforma njihovog rada značajna za čitavo društvo.

– Cilj svega što radimo u oblasti inspekcijskih službi nije da se ljudi inspekcija plaše, već shvate i razumeju kako inspektori obezbeđuju da zakoni važe za sve jednako, da svi imaju istu obavezu da plaćaju poreze. Takođe, i da svaka kontrola doprinosi bezbednosti proizvoda ili usluga koji se plasiraju na tržište, da ima veze i sa konkurentnošću privrede i fer poslovnim okruženjem ali i sa proverom hrane koju jedemo u restoranima, bezbednošću škola i vrtića u kojima naša deca borave, očuvanjem životne sredine – zaključuje ministar Ružić.

Selektivne kontrole

Primedbe koje se najčešće čuju, da se kontrole vrše selektivno, potvrđuje ovih dana inspekcija koju je Ministarstvo omladine i sporta poslalo na adrese članica Univerzitetskog sportskog saveza Srbije. Inspektori proveravaju da li su delegati zakonito zatražili sazivanje vanredne Skupštine USSS-a na kojoj se očekuje smena predsednika Siniše Jasnića zbog neovlašćenog osnivanja preduzeća „Evropske univerzitetske igre“ na koje je to ministarstvo odmah po registraciji, prebacilo 143 miliona dinara, a krajem prošle godine odlučilo da iznos dopuni sa još 50 miliona. Međutim, inspekcijski nadzor nije poslat i u Tekvondo savez Srbije, gde je Jasnić potpredsednik, iako već duže vreme ministarstvu stižu pritužbe uključujući i optužbe za malverzacije „teške“ više stotina hiljada evra. Nije reagovano čak ni po prijavi iz decembra 2016. zbog nelegalno održane skupštine na kojoj je promenjen deo rukovodstva TAS-a. O toj prijavi odlučio je ove nedelje Prvi osnovni sud u Beogradu, koji je doneo presudu da je skupština organizovana nelegitimno i oborene su sve usvojene odluke. U međuvremenu, stigla je i nova krivična prijava zbog načina na koji je održana poslednja, ovogodišnja skupština TAS-a, ali inspekcije ministarstva još nisu reagovale.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari