Srbiji se ne isplati da uvodi kontramere Prištini 1Foto: EPA/ HOLGER HOLLEMANN

Ministri Srbije, Makedonije, BiH, Crne Gore i Kosova i Metohije sutra će se sastati u Beogradu ne bi li pokušali da reše pitanje jednostrano uvedene carine od 30 odsto na uvoz 21 poljoprivrednog proizvoda od strane vlasti u Prištini.

Iako je ova carina uvedena za uvoz iz svih zemalja jasno je da su najviše pogođene upravo zemlje CEFTA-e, odnosno regiona. Ministar trgovine Rasim LJajić otišao je toliko daleko da je izjavio i da je Kosovo ovim potezom faktički napustilo CEFTA-u, pa će verovatno tema razgovora biti upravo to, da li Kosovo i Metohija ostaje u ovoj zoni slobodne trgovine ili ne.

Mada je Beograd ubedljivo najveći trgovinski partner Prištine ipak će ovim merama više biti pogođene Makedonija i BiH. Makedonski mediji navode da je od 18. jula, od kada su uvedene ove mere, trgovina faktički stala. Umesto oko 100 do 150 tona robe, pre svega voća i povrća, dnevno u poslednja tri-četiri dana granicu su prešla tri šlepera sa ukupno 30 tona robe. Protiv mera prištinskih vlasti pobunili su se i trgovci sa Kosova koji tvrde da neki od zaštićenih proizvođača ne podmiruju ni 10 odsto kosovskog tržišta, upozorivši da bi duže zadržavanje faktički zabrane uvoza moglo da poremeti snabdevanje i naduva cene.

Na listi ocarinjenih proizvoda našao se i kukuruz koji je u stvari jedini proizvod koji se u većoj meri otprema iz Srbije na KiM. Agroekonomista Milan Prostran ističe da Kosovo nikada nije imalo proizvodnju kukuruza dovoljnu za sopstvene potrebe, pa se postavlja pitanje čemu carina na uvoz od 30 odsto. On pak ističe da Srbiji kao vodećoj agrarnoj zemlji u regionu i u CEFTA-i nikako ne odgovaraju bilo kakve restrikcije u trgovini.

„Mi to do sada nismo radili i ne bi trebalo. Možemo da pripretimo kako bi povukli carine. Inače CEFTA je zamišljena kao igralište gde se igrači navikavaju na slobodnu trgovinu i pravila koja važe u Evropskoj uniji. Ipak region se nije baš dobro privikao na ta pravila. Doduše jedan član CEFTA daje mogućnost za uvođenje carina ukoliko je ugrožena neka oblast privrede, ali uz jaka obrazloženja. Taj član je često zloupotrebljen“, napominje Prostran podsećajući na brojne slučajeve uvođenja carinskih i vancarinskih barijera u regionu.

Ovaj stručnjak koji je dobar deo karijere proveo baveći se poljoprivredom u državnim službama napominje da je čest razlog ovakvih mera politički, a ne ekonomski.

„Imali smo ranije situacije da Makedonija pred izbore uvodi zabranu uvoza pšenice iz Srbije. Makedonski mlinari hoće da kupuju pšenicu iz Vojvodine, imaju ugovore, ali im država brani i traži da prvo otkupe svu domaću pšenicu, pa onda mogu da uvoze. Sada mi nije jasno zašto je Kosovo uvelo carine jer oni nikada nisu imali dovoljno kukuruza za sopstvene potrebe“, objašnjava Prostran.

Prema njegovim rečima u celoj CEFTA-i, koja je dosta doprinela razvoju trgovine, ipak najslabije funkcioniše sekretarijat u Briselu. Prostran smatra da bi ova institucija morala mnogo brže da reaguje i donosi odluke, pa i kazne.

Ministar LJajić je najavio i da bi Srbija mogla sama da donose kontramere ukoliko ne dođe do dogovora. Prostran pak smatra da se Srbiji to ne isplati, jer kao dominantnoj privredi u CEFTA-i, ne odgovaraju nam nikakve restrikcije. Ovo svakako ima smisla budući da je u 2017. godini iz Srbije na KiM otpremljeno 442,3 miliona robe, a u suprotnom smeru je došlo svega 21,8 miliona evra. U ukupnoj razmeni od 461,4 miliona evra Srbija je ostvarila suficit od čak 420,5 miliona evra. Ove brojke su dobar argument zašto bi bilo bolje pregovarati nego ulaziti u neki trgovinski rat. S druge strane Kosovo se očigledno vodi istim rezonom kao predsednik SAD Donald Tramp kada je krenuo u podizanje carina za kinesku i evropsku robu tvrdeći da zemlja koja ima toliki deficit, kao što su SAD, ne mogu da izgube nikakav carinski rat.

Ekonomista Mlađan Kovačević, nekada profesor međunarodne trgovine na Ekonomskom fakultetu u Beogradu, ističe da nije ni čudo što se pravila krše na niskom nivou kao što je CEFTA, kada se ni najveće zemlje kao što su SAD njih ne pridržavaju.

„SAD su nekada bile najveći promoteri slobodne trgovine, a sada kada imaju ogroman deficit postali su zagovornici restrikcija. CEFTA sporazum se krši kad kome odgovara i to bez nekih posledica. Ukoliko bi KiM isključili iz CEFTA, u šta ne verujem, oni bi imali problema u plasmanu robe. S druge strane, neke naše kontramere ne bi ih puno pogodile s obzirom da oni nemaju neku proizvodnju niti izvoz. S druge strane, s obzirom na naš plasman na Kosovo, njihove carine pogađaju naše firme. Ove godine imaćemo rekordnu proizvodnju kukuruza i ako bi carina na kukuruz ostala to bi nas svakako pogodilo“, napominje Kovačević.

Trgovina Srbije i KiM

U prošloj godini iz ostatka Srbije su na KiM najviše prodavani nafta, ulja od bituminoznih minerala, bezalkoholna pića, električna energija, ostali šećer od repe i trske, saharoza, opeke, pšenica, hleb, peciva, kolači i proizvodi od gvožđa i čelika.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari