Srpski izvoznici opet probali da prevare Ruse 1Foto: EPA DAREK DELMANOWICZ

Dan nakon što se pojavila vest da je ruska fitosanitarna služba zabranila uvoz krušaka iz Srbije zbog reeksporta, ministar poljoprivrede Branislav Nedimović saopštio je da je Srbiji ponovo omogućen izvoz ovog voća u Rusiju jer su u međuvremenu „otklonjene sve nedoumice“, te da izvoz može da se nastavi.

Nedimović je istakao i to da je izvoz u prethodnom periodu bio „privremeno obustavljen“, ne zabranjen. Pojašnjenje zbog čega je došlo do privremene obustave izvoza za Rusiju javnost od ministra nije dobila, kao ni informaciju ko je kriv za preprodaju krušaka koje su prethodno uvezene iz neke druge evropske države (što nije dozvoljeno), kao ni da li će krivci biti kažnjeni. Bez odgovora je ostalo i pitanje Danasa Ministarstvu da li ono može da garantuje da se slične situacije neće ubuduće ponoviti.

Profesor Poljoprivrednog fakulteta u Novom Sadu Zoran Keserović kaže za Danas da je dobro što je pronađeno rešenje, jer se sa pregovorima kasnilo, a neke sorte su već obrane.

– Ova voćna vrsta može da bude vrlo značajan izvozni proizvod, a ovde se radilo o reeksportu sorte kruške „konferans“ koja se ne proizvodi u Srbiji jer joj agroekološki uslovi ne odgovaraju. To je vodeća sorta u Holandiji i Belgiji – ističe Keserović za naš list.

Upravo zbog reeksporta je, napominje on, Rusija i uvela zabranu uvoza. Zbog toga su, kako kaže, najviše trpeli proizvođači kruške jer su mogli po dosta višoj ceni prodati ovu voćnu vrstu, ali i država.

– To su direktne štete, a indirektne su to što to može da utiče na smanjenje zainteresovanosti poljoprivrednih proizvođača za podizanje novih zasada kruške – naglašava Keserović.

Ovo nije prvi put da Rusi stopiraju uvoz voća iz Srbije, jer smo sličnu zabranu – samo iz drugog razloga – dobili i u februaru ove godine, a u nekoliko navrata godinama unazad slična situacija dešavala nam se i sa jabukama. Ruski Roseljhoznadzor je u februaru zabranio uvoz srpskih krušaka, a u njihovom saopštenju je tada navedeno da su oni više puta srpskoj nacionalnoj organizaciji za karantin i zaštitu rastinja prijavljivali kako su zabrinuti zbog problema sa kvalitetom ove voćke iz Srbije. Oktobra 2016. problematične su bile jabuke. Tako je u Orlovskoj oblasti u Rusiji, kako je tada saopšteno iz ruske fitosanitarne službe, pronađeno 13 tona jabuka iz Srbije zaraženih opasnom štetočinom. Nekoliko meseci pre toga Srbiji je vraćeno tri tona zaraženih breskvi.

Prošle godine je nekoliko proizvođača mesa iz Srbije dobilo zabranu izvoza nakon što su ruske službe u poslatim prerađevinama pronašle bakteriju listerija, a Srbija je morala i da šalje obrazloženja Rusima kada je kao srpska roba tamo poslata pljosnata breskva koja se kod nas ne proizvodi.

Agroekonomski analitičar Milan Prostran podseća da smo mi sa Rusijom još pre 18 godina potpisali sporazum o saradnji, da je od tada trebalo deset godina da se utanače detalji, ali i da se očigledno on i danas ne poštuje.

– Rusija je ozbiljna zemlja, sa strogim zakonima, poljoprivredu su digli na visok nivo i zato su njihovi zahtevi strogi. Neko je ovde omanuo. Mogu donekle da razumem trgovce koji hoće da udovolje kupcu, da zarade, ali ne mogu da razumem državu koja to ne kontroliše – ističe Prostran za Danas.

Njemu je, kako kaže, neshvatljivo da se i posle toliko upozorenja iz Rusije neko opet usudi da se bavi reeksportom.

– Pitanje je sada da li su svi koji se bave izvozom za Rusiju registrovani, da li sve inspekcije koje treba da se bave time od fitosanitarne, tržišne i ostalih rade svoj posao valjano ili ne – kaže Prostran.

Za člana Odbora za selo pri SANU Branislava Gulana konstantno ponavljanje situacije sa zabranom uvoza srpskog voća u Rusiju je sistemski problem.

– Ovde je uvek bilo lakše uvesti nego proizvesti. Sve je to sistemski problem, kao i u slučaju malina. Država umesto da im stvori uslove da normalno rade i zarađuje, ona određuje cenu, što nije njen posao. Svake godine onda imamo istu priču, isti problem – ističe Gulan za Danas.

Voćarstvo, kako kaže, jeste grana u kojoj smo najviše napredovali, za razliku od stočarstva u kom smo i dalje na vrlo niskom nivou. Ali, napominje, treba znati u šta ulagati.

– Izvoz jabuka u Rusiju, na primer, možda će potrajati još koju godinu. Oni imaju jako velike zasade i uskoro neće biti mesta za naše jabuke. Međutim, zato treba da akcenat stavimo na dunje, kruške, trešnje i možda višnje – napominje Gulan.

On očekuje da će ove godine u Srbiji roditi 1,4 miliona tona voća, za nijansu manje nego prošle godine i napominje da je uz dunje (najveći smo proizvođač ovog voća u svetu) kruška jedna od najperspektivnijih voćki.

Izvoz vredan više od 10 miliona dolara

Srbija je, kako kaže Zoran Keserović, nekada bila jedna od prepoznatljivih zemalja u proizvodnji kruške, međutim 2010. uopšte je nismo izvozili. „Značajniji izvoz počeo je 2012. i tada je izvezeno oko 3.718 tona i zarađeno 2,5 miliona dolara. Rekordni izvoz ostvaren je 2016. kada je izvezeno oko 13.768 tona i zarađeno oko 10,6 miliona dolara“, ističe Keserović.

U Srbiji se pod kruškom nalazi oko 7.400 hektara i prosečna proizvodnja je nekih 69.000 tona, što Srbiju stavlja na 10. mesto najvećih proizvođača ove biljke u Evropi.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari