Srpsku robu na Kosovu zamenio uvoz iz EU 1Prelaz Merdare Foto: EPA/ KUSHTRIM TERNAVA

Srbija i Nemačka su u 2018. godini imale skoro podjednak izvoz na Kosovo i Metohiju.

Nemačka je učestvovala u uvozu KiM sa 11,8, a Srbija sa 11,6 odsto. Godinu dana kasnije, nakon uvođenja taksi prvo od 10 odsto, a ubrzo zatim i od 100 odsto, stvari su potpuno drugačije.

U decembru prošle godine uvoz iz Srbije iznosio je 0,2 odsto uvoza KiM, a Nemačka je skočila na 14,4 odsto ukupnog uvoza u poslednjem mesecu 2019. Iako su prištinske vlasti pre godinu i kusur tvrdile, između ostalog, da uvode takse da bi smanjili spoljnotrgovinski deficit smanjenjem uvoza iz Srbije i tako podstakla domaća privreda, to se nije desilo, jer su pre svega zemlje EU zauzele prostor na tržištu koji je ostao izbacivanjem srpskih proizvoda.

Uvoz KiM iz zemalja CEFTA je u 2019. pao za 40 odsto (stoodstotne takse su uvedene i BiH), a istovremeno uvoz iz EU je povećan za čak 20 odsto. Drugim rečima, smanjenje uvoza iz CEFTA, gde ubedljivo najvažniju ulogu igra Srbija, od skoro 350 miliona evra, zamenjeno je povećanjem uvoza iz EU od 295 miliona evra. Pored EU korist od izbacivanja srpskih proizvoda sa tržišta videli su i turski i izraelski izvoznici čiji su prihodi od izvoza na kosovsko tržište značajno skočili.

Prema analizi prištinskog Instituta GAP za prvih pet meseci od uvođenja taksi procentualno najveći rast izvoza na KiM imali su Izrael (čak 659 odsto), a vrednost njihovih isporuka je povećana sa svega 2,6 miliona (u periodu novembar 2017 – mart 2018) na više od 20 miliona evra u istom periodu godinu kasnije. Slovenija je za samo pet meseci povećala izvoz na KiM za 34,3 miliona evra (rast od 125 odsto), dok je izvoz Turske povećan za 37,2 miliona evra (34 odsto).

U izjavi Berata Rukićija, predsednika Privredne komore Kosova, nedavno datoj novinarima Danasa, kosovski uvoznici su zbog taksi morali da se okrenu i još nekim zemljama da bi nadomestili proizvode iz Srbije i BiH.

„Morali smo da se okrenemo prema Makedoniji, Grčkoj, Mađarskoj i još nekim zemljama čiji su produkti mogli da zamene srpske proizvode. Preorijentalisali smo aktivnosti na tržištu. To je takođe napravilo više prostora za domaće proizvode, pre svega u prehrambenoj industriji, ali ne i u ostalim sektorima“, rekao je Rukići.

Uvoz robe iz Srbije je možda ocarinjen sa 100 odsto, što je faktički jednako zabrani uvoza, ali srpski proizvodi su uspevali da nađu put do polica kosovskih prodavnica, pa su se čak i skupštini KiM žalili što se prodaju sokovi proizvedeni blizu Beograda.

U Institutu GAP ističu da postoje sumnje, ali da nema dokaza, da su proizvodi bez oznaka, kao što su žitarice (inače je 80 odsto uvoza žitarica na KiM dolazilo iz Srbije pre taksi) registrovane i uvezene preko drugih zemalja u regionu kao što su Hrvatska, Bugarska, Severna Makedonija i Albanija.

„Takve stvari štete domaćim potrošačima pošto proizvodi se i dalje uvoze ali po višim cenama zbog većih troškova transporta“, navodi se u pisanom odgovoru Instituta.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari