Stamatović: Veliki projekti do kraja godine 1Milan Stamatović Foto: Nenad Kovačević

Osim završetka “Kulturnog centra”, kupovine sportske hale i osnivanja “Agroindustrijskog centra” na Zlatiboru, do kraja ove godine završićemo gondolu, postrojenje za prečišćavanje otpadnih voda na Zlatiboru i rekonstrukciju sportske hale u Čajetini.

Sve to ne bismo uspeli bez poštenog odnosa prema poslu i velike podrške građana Čajetine – kaže za Danas Milan Stamatović, predsednik opštine koji, voljom Čajetinaca, tu dužnost obavlja od 2004. godine.

On dodaje da se iz budžeta, koji je ove godine projektovan na oko 2,2 milijarde dinara i jedan je od najvećih u zemlji po glavi stanovnika, oko 70 odsto odvaja za infrastrukturne projekte i razvoj, a svega pet odsto za plate zaposlenih.

Kako je Čajetina, kao jedna od retkih opozicionih opština u Srbiji, što podrazumeva razne vrste pritisaka centralne vlasti, uspela da postane jedna od najrazvijenijih lokalnih samouprava?

Čajetina je primer da lokalna samouprava ne mora da bude deo vladajuće koalicije, ali da može da bude uspešna. Oslanjali smo se na sopstvene resurse, jer nismo bili miljenici Beograda. Svakodnevno smo vredno radili, postavljali strateške ciljeve i primenjivali iskustva skandinavskih zemalja – Norveške i Švedske, sa kojima uspešno sarađujemo i sa kojima smo realizovali važne projekte. Studijski boravci naših predstavnika u tim zemljama bili su dragoceni, zbog saznanja da i u jednoj maloj lokalnoj samoupravi, kakva je Čajetina, možemo da napravimo velike pomake, a da ne budemo deo vladajuće koalicije centralne vlasti. Kroz projekat švajcarske vlade modernizovali smo i opštinsku upravu, kako bismo postali istinski servis građana. Usvojili smo strategiju razvoja, sve potrebne planske dokumente i odluke, koje su preduslov za izgradnju infrastrukture, a to su prepoznali investitori. Ravnomerno razvijamo celu opštinu, ulažemo u selo, a nismo zanemarili kulturne sadržaje, ni razne vrste podsticaja i subvencija kako bismo zadržali mlade na selu.

Do kraja ove godine, osim izgradnje savremenog Kulturnog centra, kupovine sportske hale i osnivanja Agroindustrijskog centra na Zlatiboru, najavili da će biti završena gondola, postrojenje za prečišćavanje otpadnih voda na Zlatiboru i rekonstrukcija sportske hale u Čajetini. Hoće li se to ostvariti?

Naravno da hoće. To su izuzetno važni projekti za Čajetinu. Za tako malu lokalnu samoupravu to su projekti koji su dovoljni za jedan vek. To ne bismo uspeli bez poštenog i nesebičnog odnosa prema poslu, ali i podrške građana Čajetine, dobre saradnja sa odbornicima i većnicima, kojima se često činilo da su ti projekti preambiciozni. U svemu tome podržavali su nas i investitori. Uspostavili smo i novi model odnosa lokalnih samouprava sa investitorima, tako što novac, koji smo prihodovali od naknada za uređenje građevinskog zemljišta, vraćamo kroz ulaganja u važne infrastrukturne i druge projekte. Zbog takvog poslovnog ambijenta, investitori dolaze na Zlatibor, jer lokalna samouprava razume i njihove potrebe i interese građana. To je dobra i kreativna sinergija između građana, investitora i opštinske uprave, koja daje odlične rezultate.

Mnogi su bili sumnjičavi prema tako ambicioznim i skupim projektima, posebno prema gondoli, koju je Čajetina sama finansirala sa 13 miliona evra, a čiju gradnju je kritikovao i deo državnih funkcionera. Gondola je u završnoj fazi i kako, sa ove distance, gledate na tadašnje sumnje i kritike?

Mislim da će se, makar, postideti svi oni koji su bili u prilici da podrže naše projekte, a to nisu uradili. Svi naši projekti su proistekli iz studija, analiza, potreba građana, tržišta i savremenih tokova u turizmu. Te ljude treba da bude sramota što nisu podržali takve projekte, koji su od nacionalnog interesa. Gondola će privući nove investitore, a postrojenjem za prečišćavanje otpadnih voda, štiteći rečicu Obudojevicu i Rzav, štitimo i reku Drinu. Za gondolu, opština se zadužila kreditom 7,6 miliona evra i vratili smo oko četiri miliona evra, što znači da nisu tačne optužbe da smo zadužili buduće generacije. Da je gondola završena pre tri godine, kako smo planirali, dosad bismo u potpunosti vratili kredit i prihodovali profit. Ipak, neka to služi na čast onima koji su kočili taj projekat. Bruka i sramota ove države i Vlade je ministarka Zorana Mihajlović, koja je bila najveći kočničar ovog projekta i najveće opstrukcije stizale su od ministarstva koje ona predvodi.

Utisak je da su, nakon međusobnih optužbi i sukoba – a jedan od razloga za to je taj što predvodite opozicionu stranku Zdrava Srbija, odnosi čajetinske i republičke vlasti bolji ili, bar, u javnosti ti sukobi nisu vidljivi kao ranije?

Nema nikakvih dogovora sa SNS, ali očigledno je da je ta stranka shvatila da smo odgovorni ljudi i ozbiljni politički protivnici. Moguće je da su oni promenili način svog političkog delovanja, pa su shvatili da neistinama ne mogu da nam naškode. Moguće je da se stvorio privid o nekakvom političkom dogovoru sa naprednjacima, što apsolutno nije tačno. ZS i Čajetina imaju svoj put i program, a prema nezavisnim istraživanjima rejting ZS raste, što je rezultat našeg poštenog rada i odnosa prema građanima.

Mnogi ukazuju na preveliku urbanizaciju samog centra Zlatibora, pa i na urbanistički haos. Postoji li način da se zaustavi takva gradnja?

Stalno smo isticali i ukazivali na problem bespravne ili neplanske gradnje. Pojedini investitori su u Ministarstvu građevinarstva našli prolaz da grade tako što odstupaju od građevinskih dozvola, koje izdaje naša opštinska uprava. To im je omogućeno Zakonom o ozakonjenju za koji sam, kao jedini predsednik opštine u Srbiji, tražio ocenu ustavnosti. To je najkoruptivniji zakon i za to mora da odgovara Zorana Mihajlović. Ne može onaj ko gradi nelegalno da ima više prava od onoga ko poštuje zakon. Takvi investitoru su, koristeći namerno ostavljene “rupe u tom zakonu, koristili mogućnosti za legalizaciju.

Da li lokalna samouprava može to da spreči?

Nismo mogli da se izborimo sa tim. Našim planovima je propisan izgled objekata i fasada u planinskom stilu, ali nemamo mogućnosti da to kontrolišemo. Mi izdamo dozvolu, u skladu sa opštinskim planom, ali investitori u projektu prikažu tavan, a potom dograde dva sprata. Imamo samo jednog građevinskog inspektora i često smo ukazivali i na taj problem, jer on ne može da postigne da kontroliše toliku gradnju na Zlatiboru. On nema zaštitu, ni asistenciju policije kad izađe na teren, a investitori često i prete. Podnosili smo krivične prijave, ali takvi investitori su osuđivani iznosima od 40.000 do 100.000 dinara, što je stimulativno za bespravnu gradnju. Ne može se nama prebacivati odgovornost, jer smo zahtevali da se promeni zakon, uspostave jasna pravila i da onaj ko gradi bespravno mora krivično da odgovara i da bude kažnjen zatvorom. Očigledno je da ovakvo stanje nekome odgovara.

Javna tajna je da se gradnjom na Zlatiboru, povremeno “peru pare“ stečene kriminalom i da se takvi “investitori“ najčešće ne pojavljuju kao vlasnici tih objekata, već se kriju iza drugih ljudi. Može li tu lokalna samouprava da reaguje?

Ako neko podnese zahtev za građevinsku dozvolu, nemamo ingerencije da proveravamo poreklo njegovog novca. Kad nam se uplati novac sa računa neke banke, valjda bi to neko drugi trebalo da proverava, a ne lokalna samouprava. Često pominjem Zoranu Mihajlović, koja nas je nazivala raznoraznim imenima, ali ona je potpredsednica vlade i trebalo bi da proveri sumnje u pranje novca, a time bi trebalo da se bave i druge državne institucije. Ima investitora koji se dovode u vezu sa licima sa druge strane zakona, koji uplate naknadu opštini i čak grade sa građevinskom dozvolom. Veći problem su oni ljudi koji su bliski vlasti, koji grade bespravno ili pri gradnji odstupaju od građevinske dozvole. Obično grade na druga lica, a potom političkim vezama sve to uspevaju da srede. Najveći problem su korumpirani političari koji za jedan mandat zarade desetine miliona evra. Izvor korupcije je u politici, a političari koji su na sumnjiv način došli do novca najlakše ga operu kroz gradnju. To je sistemski problem ove države i trebalo bi da se ispita poreklo novca, prvenstveno političara, a onda bismo lako rešili i ostale probleme. I katastar je takođe rak-rana”, jer takvi investitori mogu te objekte da prevedu na druga lica, a da se ne vidi ko je stvarni vlasnik.

Za kraj, vaša poruka o perspektivi Čajetine?

U turističkoj ponudi, Čajetina je izašla izvan nacionalnih okvira i pozivam investitore da i dalje ulažu u našu opštinu, jer imamo ozbilje razvojne planove. Ima Čajetina perspektivu, kao malo koja lokalna samouprava u Srbiji. Ne bavimo se političkim i drugim intrigama i podmetanjima, već dobre rezultate postižemo poštenim radom i odnosom prema poslu, građanima i saradnicima.

Potrebna decentralizacija Srbije

Decentralizacija je jedina šansa za razvoj Srbije, a to, pored ostalog, znači uspostavljanje sistema odgovornosti javnih funkcionera i institucija. Nesposobni kadrovi u lokalnim samoupravama uvek se kriju iza političkih partija, ali mi smo u Čajetini dokazali da se samo nesebičnim radom i poštenim odnosom prema javnom poslu, građanima i institucijama mogu napraviti rezultati za primer svima – kaže Stamatović.

– Najvažnije je da se stvore fer uslovi za izbore i da se oslobode mediji, ali i da se stvore uslovi za decentralizaciju Srbije. Zbog toga jačamo <I>Zdravu Srbiju<I> kao regionalnu političku partiju, da bismo sutra mogli da utičemo na to da se konačno Srbija decentralizuje. Tada bi se i videlo ko i kako radi, dobro ili loše za svoju opštinu. S druge strane, lideri koji se sada ističu u Savezu za Srbiju, verovatno su procenili da oni mogu da naprave bolje rezultate. Ja sam skroman čovek i ne želim da se namećem. Gledam da uradim ono što je dobro za Čajetince i građane zapadne Srbije, a ako je to dobro za njih dobro je i za Srbiju – objašnjava sagovornik Danasa zašto se, kao lider ”ZS koja je među osnivačima SZS, čiji je osnivački skup održan u julu prošle godine na Zlatiboru, pasivizirao u tom Savezu.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari