Turski tok podigao srpski BDP 1Foto: EPA/ KERIM OKTEN

U trećem tromesečju rezultati privrede su poboljšani, na krilima rasta građevinske industrije, ali ipak postoje sumnje da je dodatna vrednost ove privredne grane precenjena, pa samim tim i kvartalni BDP, ocenio je juče Milojko Arsić, profesor na Ekonomskom fakultetu, predstavljajući novi Kvartalni monitor.

Nakon anemičnih 2,8 odsto rasta u prvoj polovini godine u trećem tromesečju bruto domaći proizvod je povećan za celih 4,8 odsto i to pre svega zahvaljujući rastu građevine od 34,7 odsto.

„Veći deo poboljšanja je privremene prirode i važno je da se javnosti objektivno predstavljaju rezultati privrede i da se rasprava ne svede na propagandu pošto je postala sve češća praksa da se ocene daju na osnovu jednog kvartala“, istakao je Arsić. Prema njegovim rečima, ubrzanje privredne aktivnosti je dominantno posledica jednog velikog projekta o kome se veoma malo govori, a to je Turski tok.

„Postoji mogućnost da je dodata vrednost u građevinarstvu, a time i rast BDP-a u trećem tromesečju precenjena. Dok je BDP u građevinarstvu porastao za 34,7 odsto, masa realnih zarada je povećana za 22 odsto. U građevinarstvu najveći deo dodate vrednosti se odnosi upravo na zarade. Ostali elementi su bruto profit, amortizacija i indirektni porezi. Amortizacija je zanemarljiva jer projekat traje tek nekoliko meseci, porezi su verovatno mali jer se radi o investiciji, a i profit ne bi trebalo da bude veliki. Osim toga, postavlja se pitanje da li su angažovane strane firme, za koga rade radnici. Zbog prirode projekta dodata vrednost bi trebalo da je i manja od proseka u građevinskoj industriji“, napominje Arsić dodajući da bi bilo dobro da Zavod za statistiku razloži strukturu dodate vrednosti u građevinarstvu.

Najveći rast u trećem tromesečju zabeležili su građevina i usluge, sve delatnosti koje su prevashodno namenjene domaćem tržištu, što znači da je rast velikim delom generisao rast domaće tražnje. Od juna do septembra porasli su i lična i državna potrošnja, mada manje od rasta BDP-a, dok su investicije porasle za čak 17,3 odsto.

Arsić ipak ukazuje da je rast ulaganja u opremu svega četiri odsto, a te investicije najviše utiču na generisanje dodate vrednosti.

„Ubrzanje u drugoj polovini godine je očekivano zbog Turskog toka i oporavka industrije, pre svega EPS-a i NIS-a, ali i slabih rezultata prošle godine. Kada se isključe privremeni faktori, trendni rast je iznosio 3,7 odsto u trećem tromesečju, što je ubrzanje u odnosu na 3,2-3,3 odsto iz prvog polugodišta“, ocenio je Arsić, uz napomenu da se za sledeću godinu očekuje privredni rast u rasponu od 3,5 do četiri odsto.

Što se tiče zaposlenosti, u trećem kvartalu je povećana ukupna zaposlenost za 9.500, a registrovana za 34.000, što znači da ljudi prelaze iz sive ekonomije na legalna radna mesta.

„Broj nezaposlenih je smanjen za 63.000 prema Anketi o radnoj snazi, a za 80.000 prema podacima Nacionalne službe za zapošljavanje. Veći pad nezaposlenosti od rasta zaposlenosti je uglavnom posledica emigracije radne snage“, smatra Arsić. Zanimljivo je i da je su u trećem kvartalu realne zarade povećane za 9,4 odsto i to više u privatnom (10,8 odsto) nego u javnom sektoru (8,9 odsto), ali su i dalje plate u javnom sektoru za skoro 18 odsto veće nego u privatnom. Arsić ističe da plate rastu znatno brže od produktivnosti i da je dugoročno to neodrživo, tako da sadašnji brži rast plata znači da će kasnije on biti sporiji od rasta produktivnosti.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari