U Nemačkoj farmerima 40.000, u Srbiji 700 evra 1Foto: Pixabay/Gavilla

Od nepunih 120 milijardi dinara koliko je budžetom planirano za subvencije ove godine najviše, kao i prethodnih, otići će u poljoprivredu, nekih 41,8 milijardi dinara.

Iako je budžet za subvencije ove godine veći za 24 milijarde dinara nego 2020, podsticaji u poljoprivredi su ostali na približno istom nivou kao i prošle, ali i 2019. godine.

Prošlogodišnje subvencije u poljoprivredi bile su za nekih 800 miliona manje nego ove, a pre dve godine manje za 300 miliona dinara. I dok je većina stavki ostala ista, ove godine primetno je da su izdvajanja za mere ruralnog razvoja znatno manje nego godinu i dve godine ranije.

Tako je za 2021. za ruralni razvoj izdvojeno tri milijarde dinara, prošle godine je za to bilo namenjeno 8,4, a 2019. osam milijardi dinara.

Ukupni podsticaji za ruralni razvoj su, međutim, ove godine bili 38,3 milijarde, od toga 27,2 milijarde su direktna plaćanja. I jedno i drugo je u porastu poslednjih godina, dok su, na primer, posebni podsticaji, kao i subvencije za šumarstvo i lov poslednjih godina na približno istom nivou.

U okviru IPARD-a ove godine podsticaji su 6,3 milijarde, dok su prošle godine bili nešto manji – 3,9 milijardi dinara. Na sličnom nivou su poslednje tri godine i izdvajanja za zaštitu zdravlja životinja, koju država subvencioniše sa 2,8 do tri milijarde dinara.

Spisak podsticaja za poljoprivredu je podugačak i za svaku oblast specifičan. U stočarstvu poljoprivrednici imaju pravo na premiju za mleko od sedam dinara po litru, subvencije su po jaretu ili jagnjetu 2.000 dinara, 1.000 dinara za svinju i 15.000 za junad.

Osim toga, u stočarstvu postoje i podsticaji za nabavku kvalitetnog priplodnog materijala, za krave dojilje, ali i pčelarstvo, proizvodnju ribe, organsko stočarstvo.

Za ratarstvo i povrtarstvo može da se dobije 4.000 dinara po hektaru, dok država subvencioniše i podizanje zasada voća, vinograda, nabavku opreme za organsku proizvodnju, regresira osiguranje useva, ali i pomaže nabavku opreme i mehanizacije. Postoje i subvencije za mlade poljoprivrednike, udruživanje, lov, ribolov.

Poljoprivrednici su delimično zadovoljni subvencijama – deo koji se odnosi na mehanizaciju i nabavku opreme je dobar, ratari se, međutim, žale na slaba direktna plaćanja, odnosno na samo 4.000 dinara koliko dobiju za hektar zemljišta.

Predsednik Nacionalne asocijacije poljoprivrednih proizvođača Jovica Jakšić kaže da su što se tiče subvencija za poljoprivredne mašine i mehanizaciju zadovoljni, jer su za pomoć mogli da konkuriše kroz programe Svetske banke, Nacionalni program, IPARD.

„S te strane je dobro, ali što se tiče direktnih davanja nijedan poljoprivrednik nije zadovoljan jer imamo 4.000 dinara po hektaru, a u EU su te subvencije do 400 evra. Bukvalno nema nijedne zemlje koja daje manje od 200 evra po hektaru“, ističe Jakšić.

Koliko su davanja države za zemlju mala objašnjava primerom iz Nemačke.

„I tih 4.000 dinara koje dobijamo je samo za do 20 hektara. Ukupno je to 700 evra za one koji imaju 20 ili više hektara zemlje. Naše kolege sa severa Nemačke ostvaruju 400 evra po hektaru i subvencija se dobija za 100 hektara, što znači da oni godišnje dobiju 40.000 evra subvencije, mi 700 evra“, ističe Jakšić.

On kaže da su poljoprivrednici od Nacionalnog programa za mehanizaciju imali povraćaj od 50 odsto, od IPARD-a je od 60 do 65 odsto, a lokalne samouprave su poljoprivrednicima pokrivale od 40 do 50 odsto troškova.

„Taj deo je u redu i od toga svi imaju koristi. Dobijamo bolju mehanizaciju, manje je amortizacije, država dobija za porez, uvoznici ostvaruju dobit i to je krug koji je dobro odrađen“, naglašava Jakšić.

Ono što je trenutno aktuelno i što se nada da će biti rešeno u korist poljoprivrednika jesu zahtevi za pomoć u kupovini traktora.

Takvih je zahteva za sredstva iz IPARD-a, kaže Jovica Jakšić, nekih 300 i on veruje da će država izdvojiti sredstva da svima omogući da kupe traktor, jer im je to osnovno sredstvo za rad.

Agroekonomski analitičar Milan Prostran kaže za Danas da u Srbiji moramo da pravimo komplementarni program subvencionisanja, i da se ugledamo na EU, koja nam je bar kada se radi o razmeni poljoprivrednih proizvoda konkurencija.

„Ta razmena je nekih 55 do 60 odsto. Mi možda ne možemo da budemo na nivou EU, ali učešće agrarnog budžeta bi trebalo da bude u korelaciji sa učešćem poljoprivrede u stvaranju bruto društvenog proizvoda“, ističe Prostran.

On kaže da je 2005. menjana metodologija učešća, ali napominje da je poljoprivreda do 2000. činila 22 do 23 odsto, a prehrambena sedam odsto u bruto društvenom proizvodu zemlje. Promenom metodologije taj procenat je, kako kaže, značajno smanjen, i u poslednjih 10 godina bio je negde na nivou 9,3, po njegovoj računici najmanje 10 odsto.

„To učešće je kod nas uvek manje od pet odsto. Kada bi izdvajanja bila u korelaciji sa učešćem u bruto društvenom proizvodu onda bismo od 400 miliona evra došli do milijardu evra, onda bismo imali više novca i mogli da se razigramo sa tim subvencijama“, napominje naš sagovornik.

Ovako, ističe, tavorimo na istom nivou, s tim što se stalno nešto menja, te se malo daje za direktne podsticaje, pa po grlu stoke, pa onda malo za mehanizaciju, sisteme za navodnjavanje.

Iznos koji se izdvaja ne omogućava, naglašava Prostran, neka značajnija razvojna sredstva koja bi poljoprivredu unapredila u mnogim segmentima.

On napominje da je prošle godine budžet poljoprivrede u EU bio veći od 400 milijardi evra u odnosu na 950 milijardi koliko je bio ukupan i da je procentualno to više od 35 odsto.

Na ovom nivou na kom je agrarni budžet u Srbiji, kako kaže, ne može se napraviti veći pomak, niti se voditi politika kojom bi se približili onima sa kojima želimo da se poredimo, a to je EU.

Najveći rast subvencija za puteve, kulture nema

Za poljoprivredu se izdvaja najviše novca za subvencije, tako je i ove godine za taj sektor država namenila trećinu tog budžeta. Ono što je u budžetu za 2021. drugačije u odnosu na prošlu jesu veća izdvajanja za puteve, tako su subvencije za puteve 2020. bile 7,9, a ove 17,7 milijardi dinara. Prošle godine je i više od dve milijarde izdvojeno za kulturu, dok ove kulture nema na spisku subvencija. Pre pet godina, primera radi, one su bile četiri milijarde dinara. Za sedam milijardi ove u odnosu na prošlu porasle su i subvencije u privredi.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari