Vlast "privatizovala" trasu metroa, zaobilazi Terazije 1Foto: EPA/ HORACIO VILLALOBOS (Ilustracija)

Izgradnja metroa u Beogradu mogla bi da predstavlja ogroman i istovremeno neisplativ finansijski izdatak zbog tvrdoglave želje aktuelnih vlasti da čitavu gradsku infrastrukturu podrede projektu „Beograd na vodi“, smatra domaća stručna javnost.

Arhitekta Mahmud Bušatlija kaže za Danas da u slučajevima kada je prethodna studija opravdanosti dobro urađena proces izgradnje metroa može da teče veoma brzo, međutim, osnovno za sprovođenje posla je izrada adekvatnog finansijskog plana.

– U javnost je izneta informacija da bi izgradnja metroa trebalo da košta četiri milijarde evra. To je veliki novac, ali ako je u tu sumu uračunato i finansiranje izgradnje, odnosno vrednost kamata na kredit koji će Srbija po svemu sudeći morati da uzme da bi metro izgradila, onda je stvar podnošljiva. Međutim, ako četiri milijarde evra predstavljaju samo koštanje izgradnje, onda će kamate dodatno opteretiti državnu kasu. Najbitnija stvar u celom poslu je da beogradski metro bude izgrađen tako da bude samoodrživ. Da bi bio samoodrživ potrebno je da ima dobru naplatu karata, a da bi se ostvarilo potrebno je da se nalazi na frekventnim lokacijama jer samo one garantuju tako nešto – objašnjava naš sagovornik.

On dodaje da, shodno planiranoj trasi izgradnje, frekventnost i samim tim dobra naplata karata teško mogu da se ostvare.

– Problem je u tome što su nadležni u Beogradu zamislili da metro ide trasom od Makiša ka Adi Huji preko naselja u izgradnji „Beograd na vodi“. To je sasvim pogrešno jer na toj trasi neće biti dovoljno putnika da bi metro bio samoodrživ, a biće i dosta problema u vezi s izgradnjom metroa ispod naselja na inače zemljištu koje je uz samu obalu i u nižim nivoima ima vode. Nadležni u Srbiji tvrdoglavo insistiraju da sve što se gradi u Beogradu bude podređeno „Beogradu na vodi“ i shodno tome vuku potpuno pogrešne i štetne poteze. Poslednji u nizu od njih je da metro ide tom trasom, što bi predstavljalo kompletan promašaj – ističe Bušatlija.

Prema njegovim rečima, da bi metro bio isplativ potrebno je da se njegove linije slivaju ka najfrekventnijem delu grada, a to su Terazije, a da se odatle račva na sve strane gde je taj vid saobraćaja potreban.

– Samo na taj način beogradski metro bi mogao da bude samoodrživ, a njegova izgradnja isplativa i korisna za interese grada. Takav je bio plan 1972. godine kada se razmišljalo o izgradnji metroa, ali i u vreme kada je gradonačelnik Beograda bio Dragan Đilas. U oba slučaja čvorno mesto su Terazije kako i treba da bude. Nažalost, aktuelne vlasti uporno odbijaju da prihvate nespornu činjenicu da metro može da opstane samo ako prolazi kroz centar grada – navodi Bušatlija.

Za Ljubodraga Savića, profesora Ekonomskog fakulteta u Beogradu, nije sporno da metro u glavnom gradu Srbije treba izgraditi, ali je pitanje na koji način će to biti sprovedeno i koliko će trajati.

– Metro je Beogradu više nego potreban. Saobraćaj kroz grad je veoma opterećen i metro se samim tim nameće kao logično rešenje. E sad, ono što treba analizirati je kako sprovesti projekat sa reči u delo. Najvažnija stvar je da nadležni obezbede dovoljno novca za izgradnju. Koliko će dugo trajati gradnja metroa zavisiće upravo od toga. Treba se odrediti i da li posao poveriti francuskim ili kineskim kompanijama. U krajnjem slučaju kakva god odluka da bude doneta prilično je izvesno da će država biti prinuđena da uzme kredit za sprovođenje projekta, a da će izvođači radova biti iz zemlje čije banke kredit odobre – smatra Savić.

Podsećanja radi, ministar finansija Siniša Mali ovih dana sastao se sa predstavnicima francuskih kompanija „Ežis“ i „Alstom“ i  kineske kompanije „Paur Čajna“, sa kojima je razgovarao o ovom projektu. „Ežis“ je nedavno završila prethodnu studiju opravdanosti, u kojoj se procenjuje da će izgradnja prve linije metroa koštati 1,8 milijardi evra, druge linije 2,2 milijarde evra, a plan je da u narednom periodu bude urađena i studija opravdanosti.

Ministar je podsetio da je ove godine potpisan Memorandum o saradnji u vezi sa realizacijom projekta „Beogradski metro“ sa kompanijom „Pauer Čajna“, u okviru drugog samita „Pojas i put“ u Pekingu, kao i da je 2011. godine kompanija „Alstom“ potpisala sa Gradom Beogradom Sporazum o gradnji prve linije metroa.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari