Rimska vrteška 1

Umesto nove, šezdeset šeste vlade posle Drugog svetskog rata, Italija je bliža novim izborima.

Ponovni, jesenji ili početkom 2019. izlazak na birališta – veruje se – doneo bi populističkom „hibridu“ veću pobedu od prolećne i još snažnije ovlašćenje u udaljavanju od matice Evropske unije.

Predsednik Republike je kao predah, poput političkog tajm-auta, pozvao Karla Kotarelija da obrazuje kratkoročni kabinet, da ublaži politički metež. Bivši izvršni direktor Međunarodnog monetarnog fonda poznat je po nadimku „gospodin makaze“, koji je stekao ranijom sečom javne potrošnje 2013. i čak se pamti da je odbijao da se vozi u službenom automobilu.

Kotareli je, istina, u TV intervjuu pre desetak dana pohvalio populističke predloge za borbu protiv birokratije i korupcije, ali su za njega „ostali aspekti programa sasvim zabrinjavajući“. Sada mu je ponuđeno, makar privremeno, kormilo.

Kakva god, i tehnička vlada treba da dobije blagoslov skupštine u kojoj većinu čine martovski pobednici, kojima su glasači poklonili poverenje za drugačije upravljanje državom.

„Narod je pokazao svoj izbor i teško mu je objasniti zašto ne može da dobije ‘svoju’ vladu“, kaže Rosamaria Biteti, profesorka rimskog univerziteta Luis.

Posle samo devedeset sati nepartijac Đuzepe Konte (53), profesor prava bez prethodnog iskustva u javnim poslovima, za koga su se Liga zdesna i Pokret pet zvezda sleva saglasili da im kao zajednički imenitelj bude premijer, vratio je predsedniku republike mandat, pošto je Serđo Matarela odbio da za ministra finansija odobri nominaciju 81-godišnjeg Paola Savonea, koji je italijanski ulazak u evrozonu odavno nazvao „istorijskom greškom“.

Matarelino objašnjenje je da je od parlamentarne većine „tražio ličnost od autoriteta, doslednu vladinom programu, nekog ko nije poznat kao sledbenik linije koja može (ili je čak neizbežno) da izazove italijansko napuštanje evra“.

Lider Pet zvezda Luiđi di Majo je pozvao na smenjivanje šefa države, pre svega pokretanje procesa impičmenta u parlamentu, a onda desni partner u ovom nesamerljivom „političkom zagrljaju“, vođa Lige Mateo Salvini je ljutito dalje raspalio „zapaljeni fitilj“: „U demokratiji, ako smo još u njoj, samo jedna stvar može da se učini – neka Italijani kažu svoje.“ Zatim je dodao „Rim nije kolonija i neće nam Nemci govoriti šta da činimo“.

Eho na prozivku Berlina može da se nađe u uvodniku Špigela, pod naslovom „Italijanski trampizam nije manje opasan od originalnog“. Ponuđene namere rimskih populista nedeljnik odbija porukom „nećemo dozvoliti da uništite evrozonu“ i opomenom: „Ako je Grčka, siromašna zemlja koja je bila na ivici bankrota, predstavljala običnu bombu, onda je Italija nuklearna, a njeni građani su u proseku bogatiji od Nemaca.“

Italija je, inače, treća po veličini zemlja i ekonomija u evrozoni, četvrta ili peta u EU, jedna od njenih osnivača. Najnovije ispitivanje javnog mnjenja pokazuje da 61 procenat Italijana veruje da se njihov glas „ne čuje u Evropskoj uniji“, 49 odsto da ide „u pogrešnom pravcu“, a samo petina anketiranih misli da je na dobrom putu.

Računice pokazuju da su glavna predizborna obećanja – niži porezi, veća socijalna davanja i ranije penzionisanje – u ovom času „ukroćene“ koalicije predviđala trošak od bar 170 milijardi evra, deset procenata BNP, što bi se dodalo ogromnom dugu zemlje (drugi u Evropi, 132 odsto BDP). Stručnjaci na koje se oslanja Gardian zaključuju: „Moguće je da bi to obnovilo najgori poznat scenario: krizu u grčkom stilu“.

Pažljivi poznavaoci podsećaju da ni Pokret pet zvezda (osnovao ga je komičar Bepe Grilo 2009), ni Liga (postoji od 1991) nisu navijači jedne evropske valute. Dvojac se ipak dogovorio na ne treba izlaziti iz zone evra, ali treba razgovorima da se obavi reforma „iznutra“.

Tri meseca posle pobede bez zauzimanja pobedničkog postolja, uz pakt o saradnji na 58 strana i iz predostrožnosti predviđeni odbor za međusobno mirenje, populisti Lige i Zvezda u koalicionom manifestu protiv surovosti nabrajaju glavne korake programa za dobro građana. Spisak je obiman.

Garantovane zarade: Siromašne porodice primaće osnovnih 780 evra mesečno, ukoliko korisnici pomoći uredno tragaju za poslom. Za ovu primamljivu ideju nalazi se da je potrebno 17 milijardi evra.

Poreske promene: Uvođenje samo dve osnove od 15 i 20 procenata i 3.000 evra godišnjeg umanjenja na osnovu visine ukupnog porodičnog prihoda. Ukidanje porasta akciznih i taksi u trgovini od 12 milijardi evra tokom sledeće godine.

Reforma penzija: Najmanje mesečno 780 evra, uz plan da se promeni postojeći sistem podizanja granice za odlazak u mirovinu. Rešenje kombinovanje godina uplate u penzioni fond i starosti. Zbir u toj formuli mora da bude 100; na primer 41 godina rada i 59 godina života.

Dug države: Revizija propisa Evropske unije, koji određuje budžetski deficit na tri procenta BDP i smanjenje duga „obnovom unutrašnje tražnje“ umesto vanrednih mera.

Masovna čistka migranata: Oko pola miliona došljaka bez odgovarajućih dokumenata moraće da budu deportovani, što zahteva stvaranje privremenih boravišta za smeštaj određenih za proterivanje i, svakako, dodatnu pomoć EU.

Odnosi sa Rusijom: Zajednički rad sa Kremljom na međunarodnim pitanjima, kao što je prebacivanje migranata preko Mediterana i savladavanje uticaja islamista. Moskva se ne ocenjuje kao vojna pretnja, već kao potencijalni partner za EU i NATO.

U novom italijanskom parlamentu od ukupno 630 mesta, populističke stranke zauzimaju 349. Utakmica, posle pobede bez pobednika, nije okončana.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari