Mlađan Dinkić je dvostruko-trostruka ličnost. Nekim danima je Jakob, drugim Vilhelm. U proseku – on je treći brat Braće Grim. Njih je prema prvim pretpostavkama bilo samo dvojica. Lik Jakoba i Vilhelma nalazio se na novčanici od 1000 nemačkih maraka, dok jednog dana nije uveden evro. Ni najinformisanijim numizmatičarima nije jasno otkud se na apoenu od 1000 evra pojavio još jedan brat Grim, zvani Mlađa. U svakom slučaju, to je izazvalo sumnju da sve one bajke uz koje su odrastale generacije nisu pisali samo Jakob i Vilhelm. Mora da je tu postojao i treći čovek. Na čijim bajkama odrastaju novije generacije Srba i ostalih koji veruju u Deda Mraza.


Najnovija kreacija brata Mlađe zove se „Bajka o pogrešnom naslovu“.

– Novinari su me pogrešno citirali i nekorektno naslovili – izjavio je u poznatoj emisiji „Demantujte upotrebom kažiprsta, nikako srednjim“.

– Ja nisam obećo 1000 evra od akcija građanima kako bi Boris Tadić dobio 100.000 glasova na izborima, nego sam Borisu Tadiću obećo da ću mu vratiti hiljadu evra posle izbora kako bi građani dobili 100.000 glasova. Dakle, pravi naslov bi bio: Ispunio sam obećanje – Boris Tadić je dobio 1000 evra (posle izbora), a građani su dobili 100.000 glasova (pre izbora) – rekao je Mlađan Grim u prepoznatljivom stilu poznatijem kao „palamlađenje“.

Glavni negativac u bajkama Mlađana Grima nije ni veštica, ni vuk, ni zla maćeha, nego jedna sasvim opipljiva spodoba zvana Svetska ekonomska kriza. Izgleda grozno. Karakteristična je po tome što je univerzalna – njome možete plašiti ne samo malu decu, nego sve mlade od sedam do sedamdeset sedam godina. Taj novootkriveni negativac drastično menja tokove istorije svetske književnosti.

Idu tako, recimo, Ivica i Marica kroz šumu. Naiđu na jednu lepu kuću sagrađenu od kolača. Vrata im otvara starica i pozove ih da uđu unutra.

– Kako se vi zovete, bako – pitaju je Ivica i Marica.

– Moje ime je Svetska ekonomska kriza – reče starica.

– Baš lepo ime. Čime se bavite…

– Pa, to je specifičan posao. Upropaštavam banke, organizujem Grke na buljuke, resetujem sisteme, smanjujem vrednost akcija, kuvam decu… – nabrajala je baka.

– Lepo, baš nam je drago što smo vas upoznali… – rekli su Ivica i Marica i vratili se kući kroz šumu.

Svetska ekonomska kriza je, inače, u kući imala čarobno zrcalo. Malo, malo, stala bi pred njega i pitala:

– Ogledalce, ogledalce, ko je najveća kriza na svetu…

A ogledalce bi joj odgovorilo: „Ti Svetska ekonomska krizo. Ti si najveća kriza na svetu!“

Jednoga dana pored ogledala prošao je jedan trapavi mladić i polomio ga u paramparčad. To je značilo barem sedam godina nesreće. Mladić je, kaže ta najnovija verzija bajke, bio Srbin. Doneto je drugo čarobno ogledalo. I njega je isti onaj mlađani mladić, Srbin, polomio. Te se prostim sabiranjem došlo do 14 godina nesreće. Ne treba dodavati da je doneto i treće čarobno zrcalo. Srećom u nesreći, tu se obračun godina nesreće završio povoljno po Srbiju i srpski narod – obzirom da je polomljeno samo pola trećeg ogledala, nije dodato novih sedam godina, nego samo tri i po. Čime su Srbi osuđeni na svega 17 plus i po godina nesreće. Nije mnogo. Kad se pregura trećina.

Ovako otprilike izgledaju te nove bajke. U nekim momentima su deprimirajuće, ali ostavljaju mogućnost srećnog kraja. Ako jednoga dana čujete nekoga da bajku počinje sa: „Bio jednom jedan finansijski ekspert…“ to vam može biti znak da je kraj vrlo, vrlo srećan.

Mada cela priča o Mlađi Grimu ukazuje da bi ovdašnji živalj daleko bolje prolazio u životu da je iz bajki izvlačio pouke. Recimo, originalna Crvenkapa nas uči da ne treba verovati nepoznatim osobama.

Čija je jedina preporuka neka tabloidna antirežimska knjiga.

Uz to, bajke imaju veliku vrednost i nisu samo zabava za mališana – one ga na prihvatljiv način uvode u stvaran svet i uče ga razlici između dobra i zla kroz poznati princip: „Kad si dobar dobićeš šta želiš, ako zgrešiš stići će te kazna“.

Hm. Izgleda da zbog tog principa ovde retko ko baš totalno veruje u bajke…

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari