Kuda ćemo sa Stefanom Nemanjom? 1Foto: Miroslav Dragojević

Sada, kad je Šapić objavio da će Aleksandar Šapić, funkcioner SNS koji preti novinarima čupanjem srca, biti naprednjački kandidat za gradonačelnika Beograda, jasno je da bi beogradske izbore izgubio i od trulog drveta, a kamoli od respektabilnih kandidata, poput Vladete Jankovića ili Dobrice Veselinovića.

Kao jedan od prioriteta po dolasku na vlast, gospodin Janković izdvojio je povratak železničke stanice tamo gde joj je i mesto – na mesto železničke stanice, a time se pokrenulo i neizbežno pitanje, gde ćemo da turimo spomenik Stefanu Nemanji, kada privremeni „Savski trg“ ponovo postane plato kojim Beograd dočekuje i ispraća putnike.

Ne bi bilo loše Stefana Nemanju staviti na vrh Kule Beograd, takozvane „Kulčine“, ali ne na sredinu, nego na ivicu, ka reci, a na mač mu nabiti natpis „Skočiću“, kako bi svi koji „gazelom“ iz pravca zapada dolaze u Beograd znali kakva atmosfera vlada u glavnom gradu posle osam godina naprednjačkog terora.

Možda ga, ipak, obesiti o Avalski toranj, sa natpisom „Nisam izdržao“ oko vrata, da svi koji autoputem iz pravca istoka dolaze u Beograd, znaju kakva ih atmosfera čeka u gradu posle višegodišnjeg iživljavanja Siniše Malog, Gorana Vesića i Aleksandra Šapića.

Stefana Nemanju možemo turiti u Savu ili Dunav, kako bismo na atraktivan način merili vodostaj, ali i kako bi samoubice koje skaču s beogradskih mostova imale za šta da se uhvate ako se predomisle kad reka krene da ih nosi u smrt.

Možda bi bilo kul staviti Stefana Nemanju kraj romske favele u Vuka Vrčevića. Susret tradicije i budućnosti, sadašnjosti i avangarde, bakra, bronze i drugih sekundarnih sirovina, na površini koju trenutno krasi deponija, uz povremeno paljenje automobilskih guma, značajno bi doprineli atraktivnosti ovog dela grada i skrenuli pažnju sa mirisa kanalizacije koji dopire iz njenog obližnjeg okupljališta kod Ade Huje.

Lešće. Sve najviđenije face leže na Novom groblju, zašto ne skrenuti pažnju na jedno od najpopularnijih beogradskih grobalja, tako što ćemo staviti Nemanju negde oko parcele broj 39, kako bi gledao ka Karaburmi, tačnije kako bi iz tog pitoresknog kraja Beograda, obijačima kola i pucačima u venu pogled pucao na srpskog velikana.

Deponija u Vinči, zvanični ulaz u pakao, nalazi se, logično, nadomak Vesićevog / Šapićevog Beograda. Dugo se većini ognji pakla neće ugasiti, ali bi, po promeni vlasti, jedan Stefan Nemanja sjajno došao na ovom mestu, da plaši demone i utvare, te svojim autoritetom ublaži širenje dima paklenih požara po Srbiji.

Može i na sred Slavije. Može i između tri kule Rudo, na „istočnoj kapiji“ Beograda. Može i u Botaničkoj bašti, da biljke pokraj nje lepše rastu. Može i preko puta, na skverić, da čuva leđa spomeniku Despotu Stefanu. U komentarima na tekst dajte vaše kreativne predloge.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari