Prljava igra Telekoma protiv stranih investitora 1Foto: Radenko Topalović

Potrebno je da se nastavi sa reformama javnih preduzeća. Čuli smo da su te reforme u toku, a to znači da ćemo imati znatno vidljiviji pomak kada su u pitanju poslovno finansijska konsolidacija, budžet Srbije i budžet velikih javnih preduzeća.

Ovu izjavu predsednika Saveza ekonomista Srbije Ace Vlahovića, s malim varijacijama ali s identičnom suštinom, ponavljaju predstavnici MMF-a, Svetske banke, Evropske unije, Saveta stranih investitora, Fiskalnog saveta, Poslovnog kluba ”Privrednik”, Američke privredne komore u Srbiji… iznoseći očekivanja od nove Vlade, čije se formiranje najavljuje u skorije vreme, da će završiti posao ”za koji čujemo da je u toku”, ali se mnogo ne primećuje.

Naravno da je najveće interesovanje za transformaciju javnih ”kapitalaca” – Elektroprivrede (EPS), Srbijagasa i Telekoma. Kako će izgledati svojinsko, organizaciono i kadrovsko restrukturiranje EPS-a, hoće li socijalisti i dalje imati ekskluzivnu menadžersku tapiju na Srbijagas čiji tržišni monopol treba staviti pod lupu, da li će generalni direktor Telekoma uz pomoć države zaokružiti prevlast na telekomunikacionom i medijskom tržištu? Samo su neke od dilema i nepoznanica, ništa manje zanimljivih od raspodele ministarskih mesta. Interesovanje je razumljivo jer su javna preduzeća (a pogotovo tri spomenuta) i do sada bila jaka poluga učvršćivanja vlasti Srpske napredne stranke.

I dok se dve energetske kompanije smatraju važnim zbog socijalnog momenta (cene struje i gasa) ali i sigurnog snabdevanja potrošača, Telekom je ključni igrač zbog mogućnosti duboke i široke kontrole javnog prostora koju mu omogućava bildovana tržišna ekspanzija. Svest o razmerama moći i uticaja Telekoma postala je opipljiva kad je pre neki dan objavljena vest (nedeljnik Vreme), koja do sada nije demantovana, da je britanski investicioni fond BC Partners pokrenuo proces prodaje celokupnog većinskog udela u telekomunikaciono-medijskoj kompaniji Junajted grupa čije se poslovanje prostire od Grčke, do Bugarske, Srbije, Crne Gore, BiH, Hrvatske i Slovenije.

Nesumnjivo, BC Partners rukovodi se zdravim poslovnim interesom primerenim investicionom fondu – kupi, ”ugoji” i skupo prodaj – i da je posle pet godina rešio da svojih 55 odsto udela u Junajted grupi sada proda skuplje – što ćemo tek videti – nego što je platio (2,6 milijardi evra) 2019. godine.

Činjenica je, međutim, da britanski fond od trenutka kupovine pa do danas na srpskom tržištu trpi konstantan pritisak vlasti i javnog preduzeća Telekom Srbija (država je većinski vlasnik) kao glavnog konkurenta na tržištu komunikacionih i medijskih usluga. Taj pritisak naročito se pojačao posle odluke Telekoma da u svoj portfolio uključi medijske sadržaje.

Za istiskivanje Junajted grupe, čiji je manjinski vlasnik srpski biznismen Dragan Šolak, korišćena su sva dozvoljena sredstva tržišne konkurencije, ali je Telekom često igrao na ivici nezdrave konkurencije. Otuda je moguće da je u odluci BC Partnersa da proda udeo u Junajted grupi značajnu (ne i ključnu) ulogu imalo ponašanje kompanije Telekom Srbija koja raznim poslovnim potezima i smicalicama sputava poslovanje kablovskog operatera SBB na čijoj se platformi emituju televizije N1 i Nova S.

U nemilosrdnoj tuči s glavnim konkurentom, Telekom Srbija ima na raspolaganju razne alatke a za istiskivanje SBB-a sa tržišta koristio se prljavom kampanjom, podrškom države, velikim budžetom i nelojalnom konkurencijom. Zabeleženi su brojni primeri takve prakse. Postavljao je po Beogradu štandove ispred prodajnih mesta SBB-a uz objašnjavanje građanima kako da besplatno raskinu ugovor sa SBB-om a u poštanskim sandučićima novosadskih zgrada ubacivani su nepotpisani zahtevi za raskid ugovora sa SBB-om.

U mnogim javnim preduzećima i ustanovama favorizovan je Telekom i ugašena SBB mreža. Telekom je aktivno lobirao da Zakonima o javnom informisanju i elektronskim medijima dobije mogućnost da bude vlasnik medija, a kad je prijavljen Evropskoj uniji onda je u Briselu lobirao da bude izbrisan iz izveštaja Evropske komisije u kome je spominjan kao učesnik u nedozvoljenoj praksi.

U ratu s glavnim konkurentom, Telekom Srbija potrošio je velike sume kapitala na bildovanje svojih performansi. Za šest sezona prenosa engleske Premijer lige platio je basnoslovnih 600 miliona evra, podigao Arena sport (etablirao se u Sloveniji, Hrvatskoj, BiH i Crnoj Gori), kupio kablovske operatore Kopernikus za 195 miliona evra i Radijus vektor za oko 108 miliona evra, medijsku kompaniju Adria Media platio 40 miliona evra a Globaltel 2,1 milion evra.

U jesen 2023. godine otkriven je dokument iz koga se vidi da Telekom nudi Yettel-u sporazum oko proširenja mreže korisnika preko infrastrukture Telekoma, što je doživljeno kao akt nelojalne konkurencije i pakt za istiskivanju SBB-a s tržišta (pad ispod 30 odsto, što je Telenor i priznao u svom saopštenju) i suštinsko stavljanje tačke na poslovanje dve ključne firme Junajted grupe (Junajted medija i SBB) u Srbiji.

S takvim konkurentom kakav je Telekom Srbija, koji igra prljavo, ”va bank” i uz pomoć (ne)vidljive ruke države teško je takmičiti se na tržištu zemlje kao što je Srbija. Investicioni fond BC Partners sigurno je detaljno vagao pre nego što se odlučio da izađe iz vlasništva u Junajted grupi.

Neće biti lako prodati 55 odsto vlasništva u Junajted grupi za zadovoljavajuću (bar za evro veću od 2,6 milijardi evra) sumu. Nesumnjivo da i zainteresovani kupci dobro razumeju koliko će biti teško poslovati na tržištu na kome je državna firma (i država) glavni konkurent i većinski vlasnik tržišnog udela.

Stavovi autora u rubrici Dijalog ne odražavaju nužno uređivačku politiku Danasa.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari