Sitno, sitno. Za dva dana, 24. septembra, obeležićemo 10 godina od izbora za parlament i predsednika rahmetli SR Jugoslavije, na kojima je srušen pokojni Slobodan Milošević. Po objavljivanju diskutabilnih zvaničnih rezultata izbora, usledili su protesti završeni 5. oktobra kada je Milošević konačno pao. E, to su bili dani… Vreme je bilo fino, ni previše vruće ni hladno, nije bilo ni oblaka ni kiše. Pravo vreme za demonstracije.

Nešto slično ovim danima. Ali, demonstracija danas ni na vidiku, mada je nezadovoljstvo građana očigledno i ogromno. Sindikati su nešto pokušali u Kruševcu, ali poseta bila slaba. Opozicija se okuplja, ali proteste ne najavljuje. Odlučili su se očigledno za institucionalnu borbu za vanredne izbore. Ne treba, međutim, zaboraviti da je Srbija najopasnija kada je očajna, razočarana i ćutljiva. Lepo je govorio Miloš Obrenović: „Šta radi raja?“ „Priča, psuje, kune… „Stegni raju!“ „Šta radi raja? „Ćuti“ „Popuštaj“. Očigledno je za vlast vreme da „popusti“, to jest malo odobrovolji građanstvo, ali kako kad je državni buđelar praznjikav? Odustajanje od uvođenja zimskih guma ili isplata po pet hiljada dinara najsiromašnijim penzionerima tek su mrvice koje neće bitnije odobrovoljiti nezadovoljne, kojih je svakog dana sve više.

Institucionalna borba za prevremene izbore konačno je naterala Vojislava Koštunicu i Tomislava Nikolića da se sretnu. Dugo očekivan susret dva opoziciona lidera prošao je skoro očekivano. Koštunica na čelu delegacije DSS stigao u prostorije SNS tačno u 11 sati. Čekali ih domaćini Nikolić i Vučić. Snimatelji i foto reporteri snimali početak razgovora, onda oni pričali iza „zatvorenih vrata“ oko sat i po, pa se na kraju zajedno obratili javnosti i saopštili šta su usaglasili. Njihova osnovna poruka je da treba odustati od politike da EU nema alternative. „Mi smo se složili oko toga da se treba boriti protiv toga da EU nema alternative. Samo Srbija nema alternativu“, poručio je Nikolić. „Moramo se vratiti na nešto što je bila politika DSS pre dve godine, a to je pregovarati sa EU ali ne poslušno. Ima nam života i bez EU“, dodao je Koštunica.

DS spremno reagovao. Dogovor SNS i DSS o zajedničkom delovanju jasan je pokazatelj da je ponovo na snazi „jedna antievropska i nacionalistička koalicija koja ima cilj da izoluje Srbiju i udalji je od EU i razvijenog sveta“, ocenjuje stranka predsednika Tadića. „Potpuno je jasno da SNS nije nikakva evropska snaga kako su pokušavali da se u javnosti prikažu poslednjih meseci, već stranka bez ideologije i političke vizije, koja dnevno menja stavove u pokušaju da dođe do gole vlasti“, saopštio je DS, kao da „gola vlast“ i ono što sa njom ide, nije cilj svake stranke u Srbiji. Kao da među njima, onima koje su danas na vlasti i onima koji bi da ih zamene, ima drastične razlike.

Nekoliko sati pošto je ispratio delegaciju DSS, Tomislav Nikolić je u TV gostovanju dodatno objasnio šta su se Koštunica i on dogovorili. Ispada da se ni o čemu bitnom nisu usaglasili sem da su Srbiji neophodni vanredni izbori i da i dalje imaju drugačije stavove o evropskim integracijama. Nikolić je rekao da SNS i DSS neće moći da formiraju ni koaliciju, a ni vladu, ukoliko Koštuničina stranka ne promeni tvrdi stav prema EU, napomenuvši da su oni samo skrenuli pažnju na to da aktuelna vlast više ne govori i Kosovo i EU, već da Unija nema alternativu. „Tadić bi trebalo da se vrati na politiku koju je do skoro vodio – idemo u EU, ali sa Kosovom“, naveo je predsednik SNS. Ispada da lideru naprednjaka predsednik Srbije i DS ipak nije toliko daleko, te da mu je i dalje mnogo bliži od potencijalnog koalicionog partera Koštunice. Kako verovati najjačoj opozicionoj stranci kojoj je vodeća vladajuća stranka, u bitnim pitanjima, bliža od dela opozicije? Nikolić je javnosti saopštio i da bi, ukoliko se od Srbije kao uslov za ulazak u EU tražilo da prizna Kosovo, predložio raspisivanje referenduma. Niko ne spori da je referendum najdemokratskiji oblik izražavanja stavova građanstva, ali kod nas se političari sete referenduma samo kada ne žele ili nisu sposobni da završe neki prljav posao i onda odluče da odgovornost podele sa građanima. Uzgred, da li je Nikolić bio jedan od pobornika referendum održanog aprila 1998. godine? Jeste. Tada su građani Srbije odgovarali na pitanje „Da li prihvatate učešće stranih predstavnika u rešavanju problema na Kosovu i Metohiji?“. Izašlo nešto više od 73 odsto građana, a čak 95 odsto njih odgovorilo „ne“. I šta se nakon toga desilo?

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari