Neoliberalizam srpske istoriografije

* Po mom dubokom uverenju, kritičko mišljenje je najviši oblik ljubavi. Jer je ljubav prema istini, ne po babu i po stričevima * U svom najnovijem delu Latinka Perović ima ambiciju da kao istoričar trasira put za povest/događanje neoliberalizma/kapitalizma u Srbiji

Ostavite komentar


  1. Dva puta sam procitao tekst da bih bio siguran sta je neposredni povod za kritiku stavova gospodje Perovic. Uzalud je pravdanje da se ne radi o napadu ad hominem, uzimajuci u obzir da je leitmotiv, kako je bivsa komunistkinja postala neoliberal.
    Ako je vas razlog za prilicno ostru kritiku knjiga " Dominantna i nezeljena elita", onda mi tek nista nije jasno. Mi nismo citali istu knjigu ili sam ja sasvim politicki neuk i nesposoban da protumacim skrivenu zlocu i prevrtljivost gospodje Perovic.
    Imam dovoljno godina da bih znao da je gospodja Perovic, jos u Nikezicevo vreme spadale u "ozloglasene" liberale, tako da mi njeni stavovi deluju dosledno.
    Priznajem kriv sam, jer nisam procitao navedeno delo "Srpski socijalisti 19. veka", mora da je jako uzbudljivo, a i zvuci nekako optuzujuce, kao ono da je Balasevic napisao prekrasne stihove, ali su mu kriticari zapamtili samo "Racunajte na nas". Pa stvarno nije fer.
    Knjiga "Dominantna i nezeljena elita", priblizava nam biografije i stavove vrhunskih srpskih (nepriznatih ili nevoljenih) intelektualaca, tako da me bas cudi da se gospodji Perovic pebacuje elitizam. Valjda je u srpskom jeziku sinonim za pisanje o eliti – elitizam. Trebalo bi naravno pisati o zemljoradnickoj (narodnjacko-radikalnoj ) eliti.
    Ako je nesto izlisno u njenoj knjizi, to je Dobrica Cosic (Dominantna elita). Bila bi nam dovoljna ona "nezeljena".
    I ne zaboravite: Samo premijer ima pravo da kritikuje ono sto nije procitao.

  2. U literature srecemo ocene da su neki poznati starorimski istoricari nedosledni, da o istim dogadjajima, pojavama i procesIma pisu kontraverzno. A zapravo radi se o sledecem. Naime, oni su uvek pisali dve verzije svojih dela, jednu koja se nije kosila as zvanicnom kritikom I objavljivana je za zivota autora, i druga koja se vise zasnivala na cinjenicama I objavljivana je posle smrti autora. Takvi istoricari su bili registratori dogadjaja a istorijska istina je odlagana. Angazovani istoricari koji imaju analiticki pristip moraju biti izlozeni stvaralackoj kritici kako bi istorijska istina blagovremeno izbila na svetlost dana, te odigrala svoju drustvenu ulogu a ne postala naknadna pamet.

  3. Ako možemo da kažemo da je vlast upravo onakva kakav joj je narod kojim vlada, onda to isto važi i za intelektualnu elitu tog naroda. Ponašanje intelektualne elite Srbije postaje konfuzno, zabrinjavajuće i krajnje perverzno. Cvet društva, odavno uveo, nema ko da skloni. Zreli za penziju hramaju političkom scenom Srbije poput živih mrtvaka. Vedre i oblače. Nema razlike između njih i politikanata unutar političkih organizacija. Svojim delovanjem doprinose održavanju nakaradnog sistema vrednosti koji vlada Srbijom. Od njih se ništa dobro ne može očekivati. Ipak, ispušene lule su u jednom trenutku bile deo elite, ali ne znaju da prepoznaju kada je dosta. Obično sa političke scene odlaze “nogama napred”Takva je trenutno naša “političko-intelektualna” elita… Srbiji je potrebna nova i mlađa intelektualna elita. Neprimereno je čekati da joj neko napravi put. Taj put mora sama sebi da stvori, neoslanjajući se na prirodu i njenu selekciju. Da li ne može da se progura pored matoraca ili se ne trudi previše, ostaje da vidimo.

  4. Prilažem dva citata iz moje knjige koja će se pojaviti sledeće godine: "A dok ima države nema slobode, kao što dok ima privatne svojine nema dostojanstvenog življena za čoveka. Prvi deo rečenice izgovorio je V. I. Uljanov…
    Vladari američkog kapitalizma, neko je napisao da ih je oko hiljadu, ovom prilkom država Pensilvanija, bili su ubeđeni da će poznata grupa umova, mirotvoraca svojim proglasom sa osvrtom na aktuelne probleme da potvrde predlozima i rešenjima da je kapitalizam najbolji sistem. Platili su troškove rasprave, kojom prilikom su se sastali Filip Noel Baker, prvi predsednik komiteta za razoružanje UN-a i dobitnik Nobelove nagrade za mir, Eva i Linus Pauling, nosioci Nobelovih nagrada za hemiju i mir, Aurelio Peccei, predsednik Rimskog kluba i dr.Ivan Supek kao domaćin u Dubrovniku. Nakon jednonedeljne diskusije o razoružanju, ekologiji, ljudskim pravima, solidarnosti u privredi i lokalnim sukobima sastavili su deklaraciju koja je bila prihvaćena na sednici na velikoj koferenciji 04. jula. 1976. u Filadelfiji, a povodom dvestote godišnjice nezavisnosti SAD. Zajedno sa poražavajućim zaključcima za bogatune, sklonjeni su od javnosti također i predloženi temelji pokreta Svetskog jedinstva i ugrađena humanistička načela koja su bila predložena konferenciji, a koja se u celini oslanjaju na Isusove ideje i poruke, a evo kako glase:
    I. Očuvati život i uvažavati dosadašnji napredak.
    II. Zaštititi prirodu od propasti.
    III. Afirmisati ljudsku jednakost i slobodu.
    IV. Proširiti saućešće i solidarnost na sve ljude.
    V. Tražiti istinu.
    VI. Primjenjivati istraživanja i upravljati razvoj prema opštoj blagodeti.
    VII. Gajiti lepotu i umetnost.
    VIII. Prenositi humanistička načela u legalne norme.
    IX. Praktikovati svetski sporazum, saradnju i mir.
    X. Biti dobar.
    No, kada su vladari našim životima dobili usvojeni dokument, potpisan i od njihovog ekonomiste Dr. Milton Fridmana, zadnju sednicu je vodio Akademik dr. Ivan Supek, u kome je pisalo da je najbolji sistem za ljudski rod Samoupravni sistem, platili su troškove i dokument sakrili od javnosti. Ovo sam čuo od dr.Supeka u intervjuu koji je emitovan na HRT-ziji, dve godine pre njegove smrti 2007. No, nigde ne mogu da nađem pisani dokument, niti na internetu.
    Nije čudo, kada ni visokoobrazovani, čak ni doktoranti na sociologiji ili filozofiji, a novinari-analitičari nisu vredni ni pomena, ta i velika većina rukovodećih kadrova u tadašnja samoupravna preduzeća reći će vam da je bila problem radnička klasa, radnici nisu hteli da rade, mogli su da zabušavaju, primitivni su da samoupravljaju. A da nikako im ne dolazi do pameti da se zapitaju kako to u nekim gradovima Srbije koji važe za sociološki zaostalije sredine, kao što su Vranje i Pirot, u odnosu na ljude u gradovima Vojvodine, a pogotovu Slovenije, radile su nauspešnije, naprofitabilnije fabrike, da spomenem samo SIMPO, JUMKO, KOŠTANA, ALFA u Vranju i “1 Maj” i “Tigar” u Pirotu.
    Dokumnetarni film snimljen u fabrici “1 Maj” u kome se vide zdravi radni uslovi u fabrici, no i beksprekorno čist i uređen radnički restoran kalorične hrane, pa prekrasan park sa cvećem, travnjakom, jezercetom u kome plove labudovi, sa klupama za odmor posle ukusnog obroka, prikazivan je učenicima u SAD, kao primer odličnih uslova za rad i lep život svih zapošljenih, a pritom i visokoprofitabalna fabrika tekstila."

  5. Небих да "филозофирам", већ да подсетим, као су многи Латини и Латинке врло брзо конвертитали, јер у себи имају урођени егоистички цензор за прилагођавање.
    Моја маленкост – а и многи други – је одрасла међу пионирима, омладинцима, војницима, радницима, поборницима Диктатуре пролетеријата чија је авангарда била – међу осталима – Латинка Перовић. Поента је у томе: дасу они, који су били најгласнији, најкритичнији, најбучнији у критици мог непристајања на прописану комунистичку мантру, данас у српском дрпизму, предводе српски капитализам и неолиберализам. Данас преобраћени више се не доказују бранећи самоуправне догме, не доказују се коментаром прочитаних књига, гледаних позоришних представа, већ се доказују згрнутим капиталом.

  6. Hvala za tekst.Pronašao sam u njemu nekoliko meni bitnih delova za pamćenje.

  7. Dobro, čovek ima pravo da promeni mišljenje… religiju, ideologiju, mantru. ALI, posle toga nema nikakvo moralno pravo da drugima natura svoje nove vjeruju.

    eđutim, marksizam nekad i liberal-nacizam danas imaju jednu bitnu, važnu zajedničku stvar: amoral. Ljudi koji to propovedaju su moralni ludaci. To je sve.

Ostavite komentar


Dijalog

Naslovna strana

Naslovna strana za 19. april 2024.
Galerija

Pretplati se i postani deo Kluba čitalaca Danasa

Klub čitalaca Danasa je zajednica pretplatnika na dnevni list Danas kojima je, pored ekskluzivnog pristupa novinama u PDF formatu veče pre nego što se štampano izdanje nađe na trafikama, dostupna i celokupna arhiva lista onlajn. Članska kartica obezbeđuje i preko 50 popusta naših partnera, kao i pozivnice za naše događaje i akcije.

Miloš Timotijević, glumac

Čitajte Danas, mislite svojom glavom.