Ekološka pravda u MSUB 1Foto: Lungisva Gkunta, Travnjak, 2018- instalacija (šper-ploča, staklene boce, benzin, voda i mastilo) 379x187 cm

 Izložba “Efekat pregleda” posvećena raznorodnim ekološkim problemima na kojoj će biti predstavljeni radovi više od 60 umetnika iz svih krajeva sveta biće otvorena sutra, u subotu 19. juna od 13 sati u Muzeju savremene umetnosti u Beogradu i trajaće do 20. septembra.

Cilj izložbe je da podstakne razvijanje svesti o neophodnosti zaštite životne sredine, a njen ključni problem je “ekološka pravda” koja postaje ključan termin za način na koji bi trebalo da govorimo o nizu nepravdi koje čovečanstvo nanosi planeti koju nastanjuje.

– Takođe, nužna je promena našeg shvatanja da je čovek u središtu sveta, jer je upravo njegovo iscrpljivanje resursa koje priroda nudi i zagađivanje životne sredine, dovelo do ugrožavanja, i čak nestanka, brojnih vrsta živog sveta. – poručuju organizatori.

Kao odgovor na pandemiju korona virusa projekat Efekat pregleda je podeljen u dve faze. Prva je započela u oktobru prošle godine realizacijom umetničkih radova u Parku skulptura MSUB i na drugim lokacijama.

Usledio je niz panel-diskusija sa ekspertima, aktivistima i lokalnim ekološkim inicijativama na kojima su dotaknute neke od ključnih tema poput zagađenja vazduha, voda i zemljišta; posledica klimatskih promena; upravljanja otpadom; ali i nebrige odgovornih državnih institucija o potrebi sprečavanja ekoloških katastrofa koje se dešavaju pred našim očima.

Projekat se zaokružuje velikom izložbom u celoj zgradi Muzeja na Ušću gde će publika kroz radove umetnika moći da se upozna sa ekološkim problemima iz različitih vizura. Kustosi projekta su Blanka de la Tore (Španija) i Zoran Erić MSUB.

List Danas će u štampanom izdanju i na svom Instagram profilu objavljivati svaki dan fotografiju i legendu jednog rada iz ove edukativne postavke.

Prvi je instalacija “Travnjak”, umetnice Lungisve Gkunte, koja predstavlja pogibeljan predeo posut srčom, sasvim suprotan asocijacijama na dokolicu i društvenu povlašćenost koje se inače vezuju za vrtove oko kuća u predgrađu.

Tokom vremena, ta raskošna prostranstva pretvorila su se u politizovanu topografiju koja odražava nejednakost južnoafričkog društva. Aludirajući na zaštitne ograde napravljene od betona s komadićima lomljenog stakla, kao i na upotrebu boca i benzina u „Molotovljevim koktelima“ na demonstracijama zbog lošeg rada javnih gradskih usluga u rasno podeljenim predgrađima Južne Afrike,

Gkuntin rad predstavlja kritiku nečinjenja u rešavanju sporova oko zemlje i društvene nejednakosti koja prati rasne podele u Južnoj Africi.

 

 

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari