Fuge lirizma sa akordima skulptorskog izraza u mermeru: Izložba skulptura Zorana Kričke u Galeriji „Mostovi Balkana” 1Foto: Galerija „Mostovi Balkana”

 

Večeras, u 20 sati u Gradskoj galeriji „Mostovi Balkana” u Kragujevcu otvara se izložba skulptura vajara Zorana Kričke.

„Izložba skulptura Zorana Kričke u kragujevačkoj galeriji Mostovi Balkana je rezime njegovih likovnih istraživanja. U osnovi njegovog angažovanja leži želja da se istakne prirodni tok i ukaže na pomeranje granica savremenog skulptorskog jezika. Morfološki izdiferencirane celine artikulisane su u sudaru lirskih, elegantnih ritmova i dramatične arabeske. Nazivi pojedinih radova (Zatvoreni grad; Posle velikog praska; Kavafijevi brodovi) sami sobom ukazuju na specifičnu energiju i uspostavljaju reference sa organskim svetom prirode, nestalim gradovima i tajanstvom svemira”, navela je u katalogu postavke Natalija Cerović, istoričarka umetnosti.

Prema njenim rečima svi materijali su stavljeni u službu ideje približavanja prirodi, i to upravo kroz lečenje nostalgije za njom. Umetnik se bavi uzajamnim odnosima između strukture materije i morfološkog oblika pa su izloženi radovi rezultat istraživanja u pogledu strukture materije. Dva osnovna tona u njegovom opusu su hladni-mermer i topli koji se odnosi na radove izvedene u kombinovanoj tehnici-drvo, kanap, štavljena koža, metalna žica… Originalnost njegovog izraza oformila se u spoju rudimentalnog osećanja plastike i doživljaja života na mediteranskim prostorima. Korišćenje drveta, materijala koje pored svoje neutralne rustičnosti može da sačuva oplemenjenu formu, omogućava Zoranu Krički da u svom stvaralaštvu poveže fuge lirizma sa akordima skulptorskog izraza u mermeru.

– Umetnička opsesija autora ogleda se u ponavljanju specifičnih grupa likovnih elemenata sa ciljem dosezanja utiska celovitosti neprestano menjajući pristupe materijalu. Kada se prirodno opažanje proširi i pretvori u metaforu sa filozofskim, socijalnim, političkim, ekološkim konotacijama, onda smo sigurni da se suočavamo sa respektabilnim umetničkim otkrićem. U poistovećivanju intelektualnog i manuelnog napora, stvaralaštvo Zorana Kričke ima i ličnu i univerzalnu poruku. Sve ovo pokazuje težnju ka novoj formulaciji plastičkih oblika. On razvija i usavršava skulpturu u različitim materijalima sa otvorenošću i lakoćom stvaralačkog postupka i stvara mogućnost za različita čitanja i tumačenja likovnog dela. Autor insistira na primarnoj skulpturi, na ekspresiji i težnji ka transpoziciji realističkih oblika shodno temi svakog pojedinačnog rada. Njegova istraživanja su u domenu slobodne predmetne imaginacije koja podjednako pripada figurativnom i apstraktnom istraživanju u domenu forme organskog tipa, zaključuje Natalija Cerović.

Vajar Zoran Krička (63, Šibenik) diplomirao na Akademiji umetnosti u Novom Sadu, na katedri za vajarstvo u klasi profesorke Borislave Nedeljković Prodanović. Magistarske studije na Akademiji umetnosti u Novom Sadu u klasi profesora Borislava Šuputa. Živi i radi u Beogradu. Samostalni je umetnik, član ULUS-a. Izlagao je na samostalnim i klektivnim izložbama. Dobitnik je nagrada i priznanja: „Zlatno dleto” na prolećnoj izložbi „Cvijeta Zuzorić”, Beograd (2006), godišnje nagrada Akademije umetnosti za vajarstvo, Novi Sad (2005) i nagrade salona „Boris Markoš Mingo”, Krajiški likovni salon, galerija „Progres”, Beograd (2005).

Izložba skulptura Zorana Kričke u Galeriji „Mostovi Balkana” otvorena je do 30. juna.

Više vesti iz ovog grada čitajte na posebnom linku.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na X nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari