"Građanski svet i svet čula. Maks Veberov Minhen" 1Foto: Wikipedia

Povodom stogodišnjice smrti Maksa Vebera (1864-1920) u vili Sajdel (Seidlvilla) otvorena je izložba u saradnji Bavarske akademije nauka i MVHS (Minhenske narodne visoke škole), koja je neka vrsta popularnog univerziteta.

Pod pandemijskim uslovima razgledanje izložbe je bilo dostupno samo virtuelno, putem livestream-a. Od 15. juna posetioci će pod uz određene mere moći i fizički da posete ovu izložbu.

Ova izložba povodom veka od smrti nacionalnog ekonoma, sociologa i polihistora osvetljava višestruke odnose između naučnika i grada Minhena.

Veber je u Minhenu održao svoja legendarna predavanja: „Nauka kao poziv“ i „Politika kao poziv“. U ovom „blagoslovenom gradu“, kako ga je jednom nazvao, Veber je bio profesor ordinarijus i član Bavarske akademije nauka, redovni posetilac opera i koncerata.

Veber je bio reprezentant liberalnog građanstva u vreme raspada Vajmarske republike. U vreme krize ova izložba poziva na razmišljanje o političko-kulturnom značaju građanstva.

Bavarska akademija je najavila da će u ovoj jubilarnoj godini biti okončano kritičko izdanje celokupnih dela Maksa Vebera – Max Weber-Gesamtausgabe.

U ovom izdanju su prvi put objavljeni celokupni spisi autora u tri odeljka: I. Spisi i govori, II. Pisma, III. Predavanja i beleške sa predavanja.

Naporedo sa Marksom, Frojdom, Ničeom i Ajnštajnom, Maks Veber (1864-1920), sociolog i filozof kulture, spada u red onih nemačkih mislilaca koji su trajno odredili mišljenje 20. veka.

Kao nijedan drugi autor, Maks Veber je ostavio duboki trag u nemačkim društvenim naukama. On se smatra ocem sociologije u Nemačkoj.

Generacije studenata se učilo i danas uči definicijama pojmova koje je on trajno semantički odredio kao što su, recimo, „moć“ i „vlast“.

Maks Veber je rođen 21. aprila 1864. kao jedno od osmoro dece u Erfurtu, u imućnoj kosmopolitskoj porodici.

On će postati polihistor, neka vrsta univerzalnog mislioca koji će razapinjati grandiozne lukove od antike do sadašnjosti i natrag – u čijem je centru jedna tema: odnos privrede i društvenog poretka – vazda nastojeći da odgonetne razvoj struktura modernog kapitalizma.

Njegova dela, ma koliko bila sporna, čine i danas plodan rasadnik različitih disciplina humanističkih nauka.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari