Radna grupa Ministarstva kulture za analizu, profesionalni razvoj i permanentnu edukaciju u izdavaštvu, osnovana u decembru prošle godine, predstavila je na Beogradskom sajmu knjiga rezultate svog rada. Grupu su činili ljudi iz različitih oblasti u vezi sa knjigama i izdavaštvom: Anka Jakšić, Milena Dragićević Šešić, Vesna Injac – Malbaša, Vlado Đukanović, Mile Grozdanić, Zoran Paunović i Aleksandar Drakulić, koji su svoju analizu otpočeli od uvreženog mišljenja da je ‘izdavaštvo u očajnoj situaciji’ i da država treba da preduzme korake da mu pomogne, dok sa druge strane postoje podaci da u Srbiji ima čak 9.000 izdavača, a po kriterijumima ove radne grupe – 285.

 U svoju analizu oni su krenuli od statističkih podataka i uzoraka knjiga, a na listi problema koju su dali na kraju našli su se i: nepostojanje zakona o izdavaštvu, o obaveznom primerku, jedinstvenoj ceni knjige, nepostojanju udruženja izdavača… A među ponuđenim rešenjima je i osnivanje centra za obuku i inovaciju u izdavaštvu po uzoru na slične institucije koje postoje u svetu.

Vesna Injac-Malbaša istakla je da se kriza odrazila na kvalitet i vrednost knjiga koje sve više postaju roba, a prestaju da budu kulturno dobro. Gotovo nijedan od izdavača ne poštuje vrhunske standarde i iako je 13.200 naslova objavljenih prošle godine u Srbiji impozantan broj, koliko je među njima kvalitetnih teško je reći. Takođe, statistika po kojoj se obrađuju podaci vezana za knjige i izdavaštvo zastarela je jer se zasniva na preporukama UNESCO-a od pre 30 godina. Vlada Đukanović istakao je da su rečnici srpskog jezika stari 30, 40 godina, a gramatike od 20 do 50, što znači da oni govore o stanju ovog jezika iz sredine 20. veka, te nikako ne mogu biti etalon za današnji srpski jezik, koji se zbog toga čini do te mere iskvarenim.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari