„Konstantinović se neuništivo vraća i postaje neizbežna figura“ 1Foto: Danas

„Tema poraza često se spominje u vezi sa Radomirom Konstantinovićem, kao da su poražene glavne antiratne ideje koje je zastupao, ali poraženi smi svi mi svi i možemo govoriti samo o odgovornosti za taj poraz“ rekao je Radivoj Cvetićanin, pisac biografske knjige o Konstantinoviću.

Nastup Milice Miličić sa violinom bio je uvertira razgovoru Radeta Radovanovića, kolumniste Danasa, sa Radivojem Cvetićaninom, povodom predstavljanja knjige „Konstantinović. Hronika“ sajamskoj publici na štandu Danasa na Media Market-u.

Kako izuzetno važna ličnost, čovek, stvaralac, mislilac, kao što je Radomir Konstantinović, u Srbiji danas nije cenjen koliko bi trebalo i da li je to poreaz antiratnih, antifašističkih, antinacističkih ideja za koje se zalagao, pitao je Radovanović Cvetićanina.

I pored toga što u Srbiji danas žive ljudi koji žele da umanje delo Konstantinovića Cvetićanin smatra da njegove ideje nisu poražene, ali da su u širem smislu poraženi oni koji ih nisu sproveli do kraja kao i oni koji ih nisu usvojili, ali da su te ideje u Srbiji i dalje prisutne.

„On je od samog početka svog književnog rada odabrao put alternative, njegovo mišljenje u filosofiji bilo je posebno i naročito, danas je on postao neka vrsta mita, hteli to oni koji ga ne vole, ili ne. On se vraća, u neočekivanim trenucima, nezaustavljivo i neuništivo, on postoji u ovom prostoru i postao je neizbežna tema i figura“ naglasio je Cvetićanin dodajući da se nada da su Konstantinovićevim idejama odškrinuta vrata koja, posle ove knjige, neće moći da se zatvore.

Cvetićanin ukazuje i da Konstantinović nije mrtav pisac, već najvažniji savremeni srpski pisac čije delo ima „kritičku i humanističku dimenziju da pokazuje i dijagnostifikuje ko smo i šta smo“.

Radovanović je primetio da knjiga deluje „obimno i bitno“, što i nije iznenađujuće obzirom da govori o životu jedne od najznačajnijih ličnosti, ne samo u Srbiji, već i na teritoriji bivše Jugoslavije, pa je pitao atuora koliko je dugo trajao rad na ovakvoj knjizi.

Cvetićanin je objasnio da je knjigu pisao oko 5 godina, što je rezultiralo delom od više od 800 stranica, jer je hteo da zabeleži redom, od rođenja do Radomirove smrti, sve što je bitno u vezi sa njegovim životom i delom.

U osvrtu na termin u naslovu izdanja – hronika – Radovanović ukazuje i da sadržaj dela prevazilazi žanrovsko određenje i definiciju hronike, dok Cvetićanin skromno naglašava da je knjiga upravo to – „žanrovski hronika jer beleži detalje i činjenice iz života Konstantinovića“.

Violinski nastup po ugledu na Konstantinovićev život

Nakon koncerta na violini, Cvetićanin se zahvalio ističući da je ovakav nastup „u skladu sa životom Konstantinovića“ i dodao da je ideja za nastupom klasične muzike nastala još tokom prošlog Sajma, kako bi se posetiocima ponudila alternativa u odnosu na muziku koja se čula sa štandova pojedinih tablodinih medija. „Prvo sam želeo da dovedem ceo oratorijum „Filosofija palanke“ koji je okupio Zlatko Paković, sa operskom pevačicom, na tu ideju sam došao zbog prošlogodišnjeg programa Informera ovde na Sajmu knjiga, kada su doveli i Cecu, pa sam mislio da im treba udariti kontru jednim prosvećenim nastupom“ naglasio je Cvetićanin objašnjavajući da je Sajam odlučio da propiše dozvoljen nivo buke pa Informer se nije ni pojavio, te nije bilo potrebe za celim oratorijumom.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari