Koncert grupe INXS, u organizaciji Note, prebačen je sa beogradskog stadiona Tašmajdan u baštu SKC, zbog slabe pretprodaje ulaznica, saopštili su organizatori. Dosad je prodato dovoljno ulaznica da se napuni bašta SKC, koja prima do 2.000 ljudi, pa su agencije Nota i Rock&More u dogovoru sa menadžmentom benda, odlučili da koncert prebace u manji prostor.

Koncert grupe INXS, u organizaciji Note, prebačen je sa beogradskog stadiona Tašmajdan u baštu SKC, zbog slabe pretprodaje ulaznica, saopštili su organizatori. Dosad je prodato dovoljno ulaznica da se napuni bašta SKC, koja prima do 2.000 ljudi, pa su agencije Nota i Rock&More u dogovoru sa menadžmentom benda, odlučili da koncert prebace u manji prostor. Bez obzira na novu lokaciju, 90 posto tehničkih zahteva – produkcija, light i ozvučenje će biti ispunjeni, a postavljena bina će biti produžena za tri metra, obećavaju organizatori. S obzirom na novi prostor, u pretprodaji je ostalo još samo 200 karata, a prethodno kupljene ulaznice važe i za novu lokaciju, dodaje se u saopštenju. Koncert Vlatka Stefanovskog prebačen je u Veliku salu SKC.
„Prodigal Blues“ Gerija Braunbeka, po mišljenju autora, pokušaj je da se napiše moderna bajka koja oživljava mračne aspekte filmova Frenka Kapre. „Tu ima horor-stvari, ali se ne fokusiram na bol i mučenje koje trpe likovi već na same likove, kako protagonista biva preplašen, recimo“, kaže pisac. Priča govori o čoveku koji putuje kolima između Kanzasa i Ohaja, koga otima grupa dece koja beže od čoveka koji ih je držao utamničene godinama. Pošto im je svima unakazio lica, njima je potreban neko sa „normalnim“ licem kako bi se uz njegovu pomoć vratili kućama. Sa emotivne tačke, „Prodigal Blues“ bio je najteži roman za pisanje, priznaje Braunbek. „Verujem da ako ste pisac mračne fikcije, onda morate da uronite ne samo u najmračnije aspekte straha, već i očaja, usamljenosti, tuge i duhovnih i psiholoških patnji nakon gubitka. Ako niste spremni da krenete na ta mesta, onda mi se čini da ne bi trebalo ni da pokušavate da pišete takvu prozu. Da bi ste pisali horor potrebno je da više kopate u dubinu, nego u širinu. Silina unutrašnjih sukoba likova i njihova patnja, ono je što hororu daju snagu – sve drugo je kasapljenje i šok“, zaključuje Geri Braunbek.
Roman „His Majesty’s Dragon“ Naomi Novik, proglašen je ovogodišnjim dobitnikom „Kompton Kruk“ nagrade, koja se dodeljuje za najbolji debitantski SF, fentezi ili horor roman godine u SAD. Ovo priznanje dodeljuje Baltimorsko društvo za naučnu fantastiku, a sama nagrada nosi ime profesora prirodnih nauka Komptona Kruka, koji je pisao SF pod pseudonimom Stiven Tol. On je preminuo 1981. godine, a nagrada sa njegovim imenom prvi put je dodeljena dve godine kasnije.
ZAVRŠNO VEČE PETOG FESTIVALA BOEMSKE POEZIJE 2007.
Prvu nagradu za boemsku pesmu (20.000 dinara), po odluci žirija Petog festival boemske poezije, u organizaciji beogradskog Kulturnog centra „Čukarica“, dobio je Slavoljub Ranković iz Crkvenca kod Svilajnca, za pesmu „Evo stigli smo“, drugu (15.000 dinara) Zoran Tica iz Beograda za pesmu „Pohvala gordosti“, a treću (10.000 dinara) Slobodan Žikić iz Jagodine za pesmu „Žuta metafora“. Žiri je nagradio i tri „najvinskije“ pesme – „Vinski bal“ Jovana Stojilovića iz Kragujevca, „Prsni zrno“ Ljubomira Vujovića iz Beograda i „Uteha boema“ Veselina Gajdaševića iz Feketića. Završno veče Petog festivala boemske poezije, koji se odvija pod pokroviteljstvom gradske opštine Čukarica, zakazano je za večeras od 18 sati, kada će biti promovisan Zbornik boemske poezije za 2007. godinu – „To je taj trenutak“.
Ovogodišnji žiri, koji je radio u sastavu Mihajlo Pantić – književnik i profesor, Mileta Aćimović Ivkov – književni kritičar, Ratomir Rale Damjanović – književnik, mr Dragan Tešić – predsednik GO Čukarica i Mila Janković – direktorka KOC „Čukarica“, odabrao je 47 najuspešnijih (od 270 pristiglih) pesama koje čine Zbornik boemske poezije. Knjigu „To je taj trenutak“, kao suizdavači, potpisuju KOC „Čukarica“‘, GO Čukarica i Grafički atelje Dereta.
Poznati srpski glumac Ljubiša Samardžić ovogodišnji je dobitnik nagrade „Aleksandar Lifka“, koju Festival evropskog filma na Paliću dodeljuje za izuzetan doprinos filmskoj umetnosti, saopšteno je iz pres-kancelarije tog festivala. Nagrada će Samardžiću biti uručena 16. jula, na ceremoniji svečanog otvaranja ovogodišnjeg Festivala, a istog dana biće održana i pres konferencija sa dobitnicima nagrade „Aleksandar Lifka“. Strani dobitnik ovog priznanja još uvek nije poznat, dodaje se u saopštenju. Ljubiša Samardžić rano je počeo da se bavi glumom, još tokom školskih dana. Nakon studija glume na Akademiji za film, pozorište, radio i televiziju, ostvario je nekoliko zapaženih uloga u pozorištu, da bi potom uspešno započeo i filmsku karijeru, ulogom u filmu „Igre na skelama“ (1961). To iskustvo motivisalo ga je da napusti teatar i da se u potpunosti posveti filmu. Samo tokom šezdesetih godina ostvario je niz zapaženih glavnih uloga u jugoslovenskim filmovima „Prekobrojna“, „Desant na Drvar“, „Dani“, „Lito Vilovito“, „Orlovi rano lete“, „Devojka“, „San“… Godine 1967, Samardžić postaje zasad jedini srpski glumac ovenčan nagradom Kopa Volpi za najbolju mušku ulogu na Filmskom festivalu u Veneciji. Samardžić je prestižno priznanje osvojio za ulogu u filmu „Jutro“ Puriše Đorđevića. Tokom sedamdesetih i osamdesetih godina nastavlja da radi istim tempom, ostvarivši na desetine kvalitetnih uloga kako na filmu tako i na televiziji. Krajem osamdesetih, osniva svoju privatnu produkcijsku kompaniju Cinema Ddesign, koja tokom „sušnih“ devedesetih godina proizvodi filmove kao što su „Bulevar revolucije“, „Ubistvo s predumišljajem“, „Stršljen“ i „Točkovi“. Devedesetih godina počinje da se bavi i režijom. Prvi film „Nebeska udica“ iz 1999. našao se u najužem izboru za Zlatnog medveda na filmskom festivalu u Berlinu, dok su ostali filmovi „Nataša“, „Ledina“ i „Jesen stiže Dunjo moja“ prikazani sa različitim rezultatima. Poslednji film Ljubiše Samardžića „Konji vrani“ još uvek je aktuelan u domaćim bioskopima. Povodom nagrade „Aleksandar Lifka“, Palićki filmski festival priredio je i omaž program, sa značajnim filmovima ovog glumca i režisera.
Film Majkla Beja – „Transformersi“ svoju svetsku premijeru imaće 21. juna na Taormina filmskom festivalu, koji se održava u Italiji. Ovaj SF film će, u redovnu bioskopsku distribuciju u Severnoj Americi i ostatku sveta, uć’i tek 4. jula.
Nil Gejmen će po prvi put sesti u rediteljsku stolicu, kako bi režirao svoj prvi igrani film, najverovatnije krajem ove godine. Prema najnovijim glasinama, u pitanju će biti adaptacija njegove grafičke novele „Death: The High Cost of Living“, a scenario je napisao on sam. Prema neimenovanim izvorima, Gejmen je, pre par nedelja, razgovarao o svom filmskom prvencu sa rediteljem „Panovog lavirinta“ Giljermom del Torom. Snimanje bi se obavilo krajem jeseni ili početkom zime u Velikoj Britaniji. Gotovo je izvesno da će glavnu mušku ulogu imati Šia LABUF („Transformersi“), a da je Smrt – ili Didi, kako sama sebe zove kad je u svojoj „smrtnoj formi“, pobudila veliko interesovanje jedne mlade glumice čije će ime uskoro biti objavljeno.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari