Mikola Ridnji: Učestvujem na međunarodnim izložbama kako bih usmerio pažnju na situaciju u Ukrajini 1foto: privatna arhiva

Video-rad snimljen na obali Crnog mora prikazuje statični horizont načičkan figurama ribara. Mirnu površinu te slike periodično presecaju scene meduza koje se razbijaju o tlo. Ono što sačinjava glavni asocijativni niz jesu zvuci padanja bombi arhiviranih sa snimcima frekvencija koje proizvode mlazni avioni.

Video prenosi atmosferu nestalnosti i relativnosti mira – odnosno toga koliko brzo i lako mogu da eskaliraju vojne agresije u savremenom svetu. Ovaj rad delo je ukrajinskog umetnika Mikole Ridinja i moći će da se vidi na ovogodišnjem, jubilarnom 20. Bijenalu umetnosti u Pančevu koje počinje danas i traje do 27. juna.

Kako ste osmislili koncept za vaš rad koji ćete predstaviti na ovogodišnjem Bijenalu umetnosti u Pančevu?

– Rad „Obala mora“ je nastao kao odgovor na rat između Rusije i Gruzije za teritorije Abhazije i Južne Osetije koji se dogodio šest godina pre ruske aneksije Krima, kao i njenog hibridnog rata na istoku. Referenca na obalu Abhazije snimljena je na drugom delu Crnog mora na jugu Ukrajine, blizu grada Hersona. Nakon ruske invazije na Ukrajinu 2022, Herson su okupirale ruske snage. Stanovništvo ovog grada protestovalo je protiv okupatora rizikujući svoje živote. Nakon brojnih ukrajinskih manifestacija, neki od učesnika su nestali bez traga.

Mikola Ridnji: Učestvujem na međunarodnim izložbama kako bih usmerio pažnju na situaciju u Ukrajini 2
foto promo

Vaš rad referira na ruske ratove koje su započeli pre više godina. Kako se osećate povodom inicijalnog motiva rada, sada dok traje ruska agresija u punoj snazi?

– Nisam srećan zbog toga što moj rad rezonira iznova, 14 godina nakon što je inicijalno nastao. Među ostalim mestima, dvaput je prikazan i u Rusiji: 2009. i 2014. godine. Veoma je tužno što umetnost sa očiglednom antiratnom porukom nema dovoljno snage da spreči tragičan razvoj događaja – medijska propaganda i dalje ima veći uticaj od umetnosti.

Uspevate li da radite i bavite se umetnošću dok praktično živite u ratnoj zoni? Kako se umetnička scena u Ukrajini nosi sa situacijom?

– Nisam u stanju da stvaram nove radove ovih dana. Moja umetnička delatnost uvek je bila u vezi sa društvenim i političkim kontekstom kroz istoriju i aktuelni trenutak., ali ovih dana nemam dovoljno distance za kritičku refleksiju realnosti. Iako živim relativno bezbedno kao i mnogi drugi Ukrajinci, takođe proživljavam ovaj rat jer se fizički i mentalno nalazim unutar te situacije. Istovremeno mi deluje smisleno da predstavljam one radove koje sam stvarao tokom poslednjih desetak godina i ranije. Ruska invazija je nastavak rata koji se dešava u mojoj zemlji od 2014. godine, tako da sam već dosta promišljao o svemu tome.

Neki stari radovi danas imaju nova značenja. NJihova prezentacija se odigrava dvojako. Jedan deo radova predstavljam u zapadnoj Ukrajini koja je postala privremeni dom za mnoge raseljene osobe sa istoka zemlje, odakle sam i ja poreklom. Takve projekcije ili kratke izložbe u kojima učestvujem imaju neku vrstu terapeutskog efekta za publiku. Drugi tip prezentacije su međunarodne izložbe na kojima učestvujem sa daljine, kako bih usmerio pažnju na situaciju u Ukrajini i prikupio donacije za volonterske organizacije i ukrajinsku armiju.

Biografija umetnika

Mikola Ridnji (1985, Harkov, Ukrajina) živi i radi u Kijevu. Diplomirao je na Nacionalnoj akademiji za dizajn i umetnost u Harkovu, gde je i stekao master titulu na studijama skulpture. U radu kombinuje različite umetničke aktivnosti: on je umetnik i filmski stvaralac, kustos i autor eseja o umetnosti i politici. Jedan je od osnivača umetničkog kolektiva SOSka iz Harkova nastalog 2005. godine. Iste godine je kolektiv osnovao SOSka galeriju-laboratoriju, prostor koji uređuju umetnici u jednoj napuštenoj kući u centru Harkova. Ova galerija-laboratorija bila je ključna za razvoj umetničke scene u tom regionu sve dok nije zatvorena 2012. godine. Radovi su mu deo stalnih javnih kolekcija Pinakothek der Moderne u Minhenu, Neuer Berliner Kunstverein, Muzeja Ludvig u Budimpešti, Muzeja moderne umetnosti u Varšavi, Arsenal City Gallery u Bjalistoku, V-A-C fondacije u Moskvi i drugih.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari