Lila Radonjić – Mnogi su pomislili da je petooktobarskim promenama s osvajanjem slobode završeno, ali meni ne izgleda tako. Ako ovih dana pogledamo stranice nekih novina u kojima se veličaju osuđene ubice, a napadaju i teško vređaju pojedini autori, umetnici, mislim pre svega na glumicu Mirjanu Karanović, osvajanje slobode je i dalje ozbiljan zadatak koji se nalazi pred nama – izjavila je za naš list novinarka Lila Radonjić, ovogodišnja dobitnica nagrade „Osvajanje slobode“ Fonda Maje Maršićević-Tasić.

Lila Radonjić – Mnogi su pomislili da je petooktobarskim promenama s osvajanjem slobode završeno, ali meni ne izgleda tako. Ako ovih dana pogledamo stranice nekih novina u kojima se veličaju osuđene ubice, a napadaju i teško vređaju pojedini autori, umetnici, mislim pre svega na glumicu Mirjanu Karanović, osvajanje slobode je i dalje ozbiljan zadatak koji se nalazi pred nama – izjavila je za naš list novinarka Lila Radonjić, ovogodišnja dobitnica nagrade „Osvajanje slobode“ Fonda Maje Maršićević-Tasić.
Lila Radonjić

je diplomirala na novinarskom smeru beogradskog Fakulteta političkih nauka 1973. Najduže je radila na Studiju B – od 1974. do 1990. kao radio reporter i urednik. Od 1990 do 1993. bila je urednik informativnog programa RTV Studija B, tada vodećeg elektronskog nezavisnog medija ovih prostora. Samim tim Studio B je bio izložen brojnim političkim pritiscima, a jedan od akata na ovu medijsku kuću naveo je Lilu Radonjić da 1993. podnese ostavku. Naredne tri godine deli sudbinu desetina hiljada građana ove zemlje, ostaje bez stalnog posla. Vreme koristi za objavljivanje zbirke intervjua „Naš slučaj I i II“.
Studiju B se vraća februara 1997. i postaje glavni i odgovorni urednik. U to vreme gradonačelnik Beograda bio je pokojni Zoran Đinđić, a za prevlast u gradu su se borile vodeće stranke koalicije „Zajedno“ – DS i SPO. Glasovima SPO u Skupštini grada Đinđić biva smenjen sa mesta gradonačelnika, što izaziva i nove lomove u vodećem gradskom mediju, Studiju B. Oktobra iste godine Lila Radonjić dobija otkaz. Decembra iste godine osniva Producentsku kuću Mreža, čiji je bila najpre glavni i odgovorni urednik, a zatim direktor. Svoje bogato novinarsko iskustvo, Radonjićeva pokušava da prenese i na mlađe generacije. Predavala je na više novinarskih kurseva i škola u zemlji i inostranstvu, a januara 2001. postaje mentor za TV novinarstvo na beogradskom FPN. Bila je član Medijskog saveta osnovanog posle petooktobarskih promena sa zadatkom da inicira i prati promene u medijskoj sferi, kao i Medijskog tima Medija centra, osnovanog pred predsedničke izbore 2004. sa zadatkom da prati ponašanje medija u izbornoj kampanji. Dobitnica je novinarske nagrade „Jug Grizelj“ za 1990. za profesionalno, nezavisno i istraživačko novinarstvo.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari