Bosna i susedi 1

Omer Karabeg: O skrivenim ciljevima srpske i hrvatske politike prema BiH razgovaraju Žarko Korać, dugogodišnji profesor Filozofskog fakulteta u Beogradu, i Dejan Jović, profesor Fakulteta političkih znanosti u Zagrebu.

Dejan Jović: U hrvatskom ustavu zapisana je obaveza Hrvatske da posebno brine o Hrvatima izvan Hrvatske, a vrlo veliki broj Hrvata živi u BiH. Oni su hrvatski državljani i sudjeluju na izborima u Hrvatskoj. Osim toga, BiH siječe Hrvatsku na dva dijela. Jedan dio Hrvatske, onaj oko Dubrovnika, je eksklava u odnosu na centralni dio Hrvatske. Stanovnik Dubrovnika kada ide u Split – dakle iz svoje zemlje u svoju zemlju – mora preći preko teritorije druge države, a to je BiH.

Žarko Korać: Srbija vodi dvostruku politiku – zaklinje se u integritet BiH, a nikada nijednu kritičku reč ne kaže o Miloradu Dodiku koji sasvim otvoreno kaže da je današnja BiH provizorij, da su Srbi nezadovoljni i da će Republika Srpska kad-tad postati deo Srbije.

Jović: Hrvatska, kao članica EU, sada pokušava da privoli Brisel da preuzme njen program preuređenja unutrašnjih odnosa u BiH. Hrvatski zastupnici u Evropskom parlamentu – bez obzira iz koje partije dolazili – uporno pokušavaju da utječu na rezolucije Evropskog parlamenta o BiH. Svaki put kada se o tome razgovara oni inzistiraju da Evropski parlament i druge evropske institucije naglase potrebu za takozvanom ravnopravnošću Hrvata u BiH ne isključujući ni federalizaciju. To im do sada nikada nije uspjelo. Evropske institucije nikada nisu prihvatile nijednu takvu inicijativu. No, i pored toga hrvatski zastupnici i dalje na tome inzistiraju.

Korać: Politika Srbije prema BiH se ne vodi na otvoren način, nego nekako ispod nivoa državnih odnosa – preko medija i tabloida u kojima je Dodik jedna od glavnih ličnosti. NJegove izjave su često vrlo agresivne i vrlo brutalne, teške, otužne i iritirajuće – naročito žrtvama ratova – ali su one ipak deo političkog folklora. Jer, Dodik vrlo dobro zna dokle sme da ide. Vrlo bih bio iznenađen kada bi ga Beograd podržao da ulazi u političke avanture poput referenduma o nezavisnosti, jer, kada bi on to najavio, pritisak ne bi bio na njega nego na Beograd.

Jović: Dragan Čović, lider bosanskohercegovačkog HDZ-a, podržan je od HDZ-a Hrvatske, posebno od predsjednice Republike. Vidjeli smo da je on, iako je od Željka Komšića izgubio na izborima za hrvatskog člana Predsjedništva BiH, primljen na najvišoj razini. To je bio jasan signal da Zagreb i dalje stoji uz njega, posebno HDZ i predsjednica Republike. Srpski i hrvatski nacionalisti su u iščekivanju. Oni sada traže signale o takozvanoj propasti Zapada koje vide u Trampu, jačanju Rusije i Turske i očekuju slom međunarodnog poretka kako bi se BiH ponovo podijelila. Neću reći da su te snage dominantne u hrvatskoj politici, ali ih ima i one su prilično glasne u medijima i na portalima. One imaju podršku radikaliziranih nacionalističkih birača koji dolaze iz zapadne Hercegovine i koji imaju određenog utjecaja na hrvatsko javno mnijenje.

Korać: Komadanje BiH je uvek u vazduhu. Disfunkcionalnost BiH kao države – za koju su jako odgovorni Srbi i Hrvati, delimično i Bošnjaci, ali mnogo manje – za nacionaliste je potvrda da je BiH nemoguća država, da je to Jugoslavija u malom, da je to rezidualna država Jugoslavije. Oni kažu – ako Srbi imaju državu, ako Hrvati imaju državu, šta Srbi i Hrvati rade u BiH.

Jović: Mislim da treba sjesti i otvoreno razgovarati o svemu Srbi i Hrvati treba da kažu – mi nemamo namjeru da se otcijepimo, ali ne želimo da budemo manjina, a Bošnjaci treba da kažu – iako smo većina. mi želimo tolerantnu, multietničnu BiH, a ne državu u kojoj ćemo mi o svemu odlučivati. Potreban je historijski kompromis koji bi uklonio bilo kakve sumnje o tome da sva tri naroda žele opstanak BiH.

Karabeg: Imaju li Srbija i Hrvatska prikrivene teritorijalne pretenzije prema BiH?

Korać: Moj odgovor je – da. Što se tiče Srbije, to trenutno nije na nivou oficijelne politike, ali ima vrlo mnogo uticajnih javnih ličnosti koji zastupaju tezu, a i mediji je neprekidno vrte, da je BiH u stvari provizorij koji će se kad-tad raspasti i da će Republika Srpska postati deo Srbije.

Jović: Mislim da Hrvatska i Srbija nemaju teritorijalne pretenzije, ali ne isključuju mogućnost da multietnička BiH u budućnosti ne može funkcionirati i da će se možda u samoj BiH stvoriti pretpostavke za rekonfiguraciju ili raspad.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari