Jedan pogled u ponore slika 1

Abi Varburg (1866-1929) svojim istraživanjima revolucionisao je istoriju umetnosti, postavši osnivač ovog faha kao moderne nauke o kulturi.

NJegov pristup umetnosti podrazumeva originalni pogled na umetnička dela koji treba razumeti kao spoj emocionalne rezonancije sa nosiocima sećanja. Umetnička dela rezervoari su iskustva i emocija koja su jedna sa drugima komunicirala kroz stoleća i širom kulturnih prostora, a koja su otvorila poglede u ponore slika i sećanja ljudi.

Autor knjige Varburgova nauka o kulturi: Jedan pogled u ponore slika (K. W. F: Aby Warburgs Kulturwissenschaft. Ein Blick in die Abgründe der Bilder, Matthes & Seitz, Berlin 2018), Kurt V. Forster kao student Varburgove lične asistentkinje bio je upućen na ovog, u to vreme zaboravljenog istoričara kulture, koji danas važi za njegovog intimnog poznavaoca.

U svom uvodu u Varburgovo delo, kao virtuoza sećanja, autoru polazi za rukom da ponudi pregled celokupnog Varburgovog priloga nauci kulture kao i njene aktuelne relevantnosti. Istovremeno, reč je o jednom pasioniranom i inicijalnom pledoajeu za kritički pogled na slike u opštem smislu. Pred čitaocem je, može se reći, kratka ali sa ukusom pripremljena knjiga.

Kurt V. Forster, renomirani profesor istorije umetnosti na Jejlu, Stanfordu i Berkliju, priređivač Varburgovih Sabranih dela (Gesammelten Schriften), već decenijama, sa velikom fascinacijom i angažmanom, bavi(o) se delom i životom Abija Varburga, a knjiga Varburgova nauka o kulturi, koja je napisana sa osobitom mudrošću i stilističkom briljantnošću, pripoveda najvažnije momente iz života i ideje ovog psihoistoričara, koji danas, 90 godina nakon smrti, ide u kanonske majstore-mislioce interdisciplinarnih ideja i istorije umetnosti, i koji danas među umetnicima uživa neobjašnjivu popularnost, imajući trajni uticaj.

Abi Varbrug svojim povremenim dubokim krizama u životu punom potresa ostavio je relativno malo spisa, ali zato, jedan nedovršen Mnemozine-atlas (Mnemosyne-Atlas), poseduje izvanrednu sposobnost da se snalazi u različitim svetovima i umetničkim klimama savremenih ideja, i da utiče na savremenu umetnost.

Varburg je nastojao da sav svoj život, svoja najosnovnija iskustva sa slikama, ekstremna psihička stanja i upitnost granica saznanja, ne samo dokumentuje, već da ih tradira kao živa pitanja. U velike i nadasve dramatične aspekte Fosterove knjige ide i činjenica da, i mimo ambivalentnosti, opasnosti i egzistencijalnih iskustava, Varburg nalazi izraz za svoje vreme, kako u predmetnom načinu, tako i u emfatičnoj formi.

Varburg sa Valterom Benjaminom, Mišelom Fukoom i drugim duhovnim junacima 20. veka, ide rame uz rame u poprečno misleće naučnike, koji ne sabiraju samo fakta i dimenzije, da bi interpretirali, već je njihov posao u nadi na iznalaženju i dubljem shvatanju kolektivne upotrebe slike kao i ugrožene unutrašnje prirode čoveka na početku 20. veka.

Varburg se kao istoričar ideja i umetnosti preobražavao u antropologa i etnografa, koji se snalazio kako u ranoj renesansi, tako i u rezervatima Hopi Indijanaca u Severnoj Americi, kod takozvane Pueblo populacije, kod koje je našao slike i izobraženja – maske kao surogate pisma – kojima je posvetio posebno istorijsko umetničko interesovanje i čiju je kulturu studirao kao poseban fascinozum u jednom istraživačkom putovanju iz 1895. godine.

Forsteru je pošao za rukom dinamični akt balansiranja između privatnog života i naučne egzistencije Varburga. Danas u vreme Google & Co. postalo je realno moguće – o čemu je Varburg pre 100 godina još samo mogao da sanja – permanentno kruženje slika i ideja u kojima se zaborav i povratak, bol i gubitak, blizina i udaljenost na egzistencijalan način uzajamno potenciraju. Onome kome je Varburgovo delo tema, Forsterova knjiga će ubuduće biti obavezna referenca i ujedno očaravajuća lektira, te na ovom mestu želimo da ona što pre nađe put do srpskog čitaoca.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari