Početkom maja dve godine Laguna je objavila svetski bestseler američke književnice Medlin Miler Kirka, u prevodu Nevene Andrić.
Reč je o drugom romanu ove spisateljice koja je svetsku slavu i prestižnu Orindž nagradu za fikciju stekla 2012. prvencem Ahilova pesma.
Odmah po objavljivanju u SAD Kirka je postala roman broj jedan na top-listi Njujork tajmsa, a ubrzo je osvojila pregršt uglednih nagrada. Trenutno se radi na njenoj TV adaptaciji za mrežu HBO.
Medlin Miler (1978) rođena je u Bostonu. Imala je godinu dana kad se njena porodica preselila u Njujork.
Njeno odrastanje na Menhetnu, uz Homerove stihove i grčke mitove, koje joj je od pete godine majka čitala pre spavanja, kao i antičke zbirke Metropliten muzeja u obližnjem komšiluku, uz profesora latinskog u srednjoj školi u Filadelfiji, od kog je naučila straogrčki, bili su prirodan put ka studijama klačnih jezika.
Kasnije je u Čikagu izučavala društvene nauke i dramaturgiju, gde je posebno bavila prilagođavanjem klasičnih tekstova modernim formama.
Ona piše kratke priče i eseje, saradnica je Gardijana i Volstrit džornala. U svojim romanima, koji su prevedeni na 25 jezika širom sveta, oživela je Homerov svet Ilijade i Odiseje.
Njen prvenac Ahilova pesma, koji je pisala deset godina radeći paralelno kao predavač latinskog, grčkog i šekspirologije, inspirisan je Ilijadom i zapravo je neispričana ljubavna priča glavnog junaka i njegovog prijatalja Patrokla, jedne od mitskih žrtava Trojanskog rata.
U Kirki, u formi lične ispovesti u 27 poglavlja, Miler ispusuje život jedne od Homerovih junakinja iz Odiseje.
Čarobnica i nimfa Kirka je kći grčkog boga Sunca Helija i Okeanove ćerke Perse.
Nije se uklapala u standarde božanske lepote, pa je prognana da živi na krajnjem Istoku – na ostrvu Eji, gde stanuje Zora i gde se rađa Sunce.
Život provodi u palati za razbojem, baveći se travama i magijom.
Uz njene služavke jedini stanovnici Eje su vukovi i lavovi u koje je pretvorila ljude svojim moćima, zahvaljujući kojima i Odisejevi pratioci postaju svinje.
Njena i Odisejeva priča prepliću se i posle završetka njihove ljubavi i njegovog povratka na Itaku. Njihov sin Telegon oženiće se Odisejevom ženom Penelopom, a Kirka će se kasnije udati za Odisejevog i Penelopinog sina Telemaha.
Odisej nije jedini smrtnik kog je Kirka volela – zbog Glauka iz Antedona svoju suparnicu Skilu pretvorila je u morsko čudovište.
Kirkina sudbina odbačene besmrtnice, čija ličnost i moći zastrašuju muškarce, u rukopisu Medlin Miler spaja božanski Olimp i svet smrtnika koji ova čarobnica pokušava da spozna u potrazi za samom sobom, vlastitom porodicom i domom.
Nju svako životno iskustvo nanovo preobražava, preplićući u romanu njenu mitsku prirodu sa ljudskim obrisima. Ono što je posebna fascinacija u ovoj knjizi jeste magija pisanja Medlin Miler u kojoj mitološki svet i Homerovo doba postaju stvarnost u svakom detalju – od sveta trava i prirode do antičkih zanata.
Iako autorka svoje romane svrstava u žanr mitološkog realizma, pojedini književni kritičari u Kirki vide i feminističku interpretacija mita.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.