Konstruktivan i principijelan pristup Evropi 1

Pojedini aktuelni događaji unutar Evropske unije i oko nje upućuju na izvesno previranje i kontroverze oko toga šta i kako raditi dalje.

Stoga, postoje različita viđenja stanja i tendencije u EU. Jedno od veoma kompetentnih viđenja koje se izražava knjigom „Evropa više nego ikada“ („Broch“, 2016) potiče od autora Luja Mišela, koji se ubraja u vodeće političke ličnosti kako u samoj Belgiji tako i u EU. Suštinu knjige najbolje predočava sam naslov i sažetak koji se nalazi na zadnjoj korici knjige uz biografske reference autora. Navedeni naslov knjige može se istovremeno shvatiti i kao dijagnoza i kao poruka. Takvo uverenje odražava i sažetak koji isijava autorov poznati optimizam. Kao takav (evrooptimizam i entuzijazam blizu granice sa evrofanatizmom), zavređuje da se navede u celosti. „Evropska unija je najlepša i najplemenitija politička ideja u savremenoj istoriji. To je ideja mira, slobode i napretka. Poduhvat nije završen. Međutim njegovi uspesi su toliko evidentni da ih građani mogu samo konstatovati i uzeti u obzir. Građani moraju ponovo da otkriju očaravajuću ideju vizije čoveka. Valja se ubediti da je jedino ta ideja rešenje za izazove ponekad zastrašujuće koji nas vrlo često zarobljuju u sumnju i neizvesnost. Čovek je uvek pobeđivao kada je savladavao svoje strahove sa optimizmom volje“, konstatuje autor.

Dok je za pojedine evroskeptike EU veštačka tvorevina unapred predodređena da bude propali projekat, za Luja Mišela to je svojevrsna konkretizacija evropske vizije Viktora Igoa iz 1849, iskazane na „Međunarodnom kongresu mira“. To intelektualno nasleđe i viđenje kao svojevrsnu potvrdu svojih stavova autor izvorno navodi u aneksu knjige. One koji zanemaruju istoriju i viziju, dobronamerno je podsetiti na dva dela iz Igovog obraćanja u kojima on, između ostalog, vidi i Rusiju i tržište kao faktore mira i napretka umesto ratovanja. Suština ova dva zavređuje podsećanje na njih direktno prenetih u ovom prilogu, onako kako ih je gorostas književnosti i humanosti u datim okolnostima i kontekstu kazivao.

„Doći će dan, kad ćete se vi Francuska, vi Rusija, vi Italija, vi Engleska, vi Nemačka, vi sve nacije kontinenta, bez da izgubite vaše osobene kvalitete i slavnu individualnost, blisko utemeljiti u jednu superiornu celinu i vi ćete sačinjavati evropsko bratstvo apsolutno kao što je ono u Normandiji, Bretanji, Burgonji, Loreni, Alzasu, svim našim provincijama utemeljenim u Francuskoj“.

I još, „Doći će dan, kad neće biti drugih polja bitke osim otvarajućih tržišta za trgovinu i otvarajuće duhove ideja“.

Svoje obuhvatno i produbljeno viđenje stanja i tendencija u EU i u vezi sa njom, autor je oblikovao u celinu od 332 stranice, sa osam nezavisnih stranica koje vizuelizuju Mišelove aktivnosti prigodnim fotografijama u boji. Posle kraćeg predgovora nekadašnjeg predsednika belgijske vlade Gija Verovstada sledi autorov nadahnut predgovor sa više dobro izabranih citata o značaju i veličini evropske ideje i uvod u kome se ističe realnost oslabljenja EU kao povod i motivacija da se sa tim suoči na kreativan i plodotvoran način. Temeljni pristup autora ogleda se i u sadržaju tematskog štiva grupisanog u tri podceline sa više većih ili manjih poglavlja. Tako prvi deo knjige sa naslovom „Interna politika EU u službi građana“ ima četiri poglavlja sa više zanimljivih podcelina. Za čitaoce u Srbiji mogu se preporučiti tematski osvrti iz drugog poglavlja („Rast za solidarnost“ – „Socijalna Evropa“ i „Evropa u podršci malim i srednjim preduzećima“).

Iz drugog dela knjige – „Evropa svetski akter“, za čitaoce u Srbiji verovatno je, kako saznajno tako i praktično, najzanimljivije i najznačajnije je viđenje proširenje EU, odnosno, poglavlje tri. U poslednjem, osmom poglavlju mogu se preporučiti tematske celine „EU i SAD“ i „EU i Rusija“. Treće poglavlje, „Novi evropski ugovor“, takođe ima osam poglavlja sa više tematskih celina. U njima autor predlaže, posredstvom tematskih celina, manje ili više razrađeno neka nova i buduća rešenja. Od njih se čini vredno posebno istaći teme „Evropski ugovor u socijalnoj oblasti“ i „Evropski ugovor u oblati kulture“.

Po nepisanom pravilu zaključci većine knjiga su najzanimljiviji jer se oni oblikuju u poruke koje se pamte. Tako autor u svojim zaključcima, posle sažetih obrazloženja podloge, kurzivnim fontom proklamativno i skoro predizborno ističe tri poruke: „Budimo pažljivi i ujedinjeni“, „Budimo konstruktivni i napredujmo“ i „Naročito, budimo optimisti, budimo Evropljani“.

Uz više pohvalnih ocena za ovu knjigu se mogu izneti i neka zapažanja koja bi eventualno doprinela njenom još većem kvalitetu. Kod mozaično oblikovanih knjiga i sadržaja ponekad izostaju bitne teme i obim razrade. Tako, u izboru obrađenih tema izostaje oblast informisanja i komuniciranja. Pojedine teme date su u naznakama, a poneke sa previše tzv. opštih mesta. Ima i nepreciznosti i izostanka nužne upitanosti kod pojedinih pitanja koja se kontroverzno tumače. Naravno, ova zapažanja ni malo ne umanjuju vrednost, značaj i aktuelnost knjige. Naprotiv, ona bi mogla da se uvrsti u neku vrstu obavezne lektire za mnoge, pre svega one koje EU više profesionalno i saznajno interesuje. Pojedini delovi i tematske celine mogu se posebno predstaviti i komentarisati. Odista, pristupi Evropi na principijelan i konstruktivan način, na čemu insistira Luj Mišel, potrebni su više nego ikad i u Srbiji koja je kandidat sa deklarisanom zvaničnom strategijom pristupa.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari