Luksuzno i premijerno u koloru 1

Nakon što je beogradski izdavač Darkwood 2017. započeo realizaciju serijala luksuznih albuma Korta Maltezea (dosad objavljene četiri od 12 planiranih knjiga: Balada o slanom moru, U znaku Jarca, Kelti, Uvek malo dalje)…

… povodom 50 godina od pojavljivanja najslavnijeg mornara, jednog od najznačajnijih strip-autora u svetu, Huga Prata, novosadska Čarobna knjiga ove godine obeležava još jednu pedesetogodišnjicu tog autora. Početkom maja objavljena je prva knjiga trotomnog serijala Pustinjske škorpije, koja donosi prve dve epizode tog stripa: Pustinjske škorpije i Kolibica na brdašcu…

Zahvaljujući trudu izdavačke kuće Kasterman, ovo izdanje Pratovog klasičnog ostvarenja, koje se sporadično pojavljivalo između 1969. i 1992. godine (Les Scorpions du desert – episode 1, 1969/73; Piccolo chalet…, 1975; Vanghe Dancale, 1980; Dry Martini Parlor, 1982. i Brise de mer; 1992), majstorski je kolorisala njegova dugogodišnja saradnica Patricija Zanoti, čime je delo još više dobilo na izražajnosti. Bogat prateći materijal upotpunjen je autorovim izvanrednim akvarelima.

Za prevod stripa sa italijanskog pobrinula se Jovana Subotić, dok je predgovore (istoričara Mišela Pjera) sa francuskog prevela Bojana Janjušević. Pustinjske škorpije, inače, prvi put na srpskom, u crno-beloj tehnici, objavila je novosadska Stripoteka početkom 1980-ih godina, a 1999. i 2000. objavljeni su piratski albumi Pustimnjskih škorpija, takođe u crno-beloj varijanti.

Doživljaji Škorpija smešteni su u 1940-1941. godinu, u Rog Afrije početkom Drugog svetskog rata. „Priča o Pustinjskim škorpijama govori pre svega o Danakilskoj pustinji, koja obuhvata teritorije u Etiopiji, Eritreji i aktuelnoj Republici DŽibuti“. Poljski oficir Koinski pripadnik je Pustinjske grupe za daleka dejstva (Long Range Desert Group), nazvane Pustinjske škorpije. Ta mala engleska vojna jedinica u negostoljubivoj zoni Sahare dejstvuje protiv Italijana. Okolo njih su žene ratnice, krvožedni beduini, operski pevači i zaljubljeni oficiri, svi zarobljeni u sukobu u kojem više niko ne zna koju stranu da zauzme.

Pustinjske škorpije po stilu, ali i po fabuli prilično podsećaju na Korta Maltezea. U njemu se čak pojavljuje i nekoliko Kortovih prijatelja, poput pukovnika Tentona i Kuša Beni Amera (koji je 1918. bio saborac Korta Maltezea – epizoda Etiopija, koji se ponovo izdaje za pristalicu permanentne revolucije, i ako drži i do svog muslimanskog porekla). Korto Malteze se i neposredno pominje kada njegov prijatelj Kuš u januaru 1941. za Korta kaže da je „izgleda nestao u Španskom ratu“.

Podsećamo izdavača – peta i poslednja epizoda Pustinjskih škorpija, nije i poslednje pojavljivanje kapetana Koinskog, u stripu. Prat je 1993. nacrtao i album Koinsky raconte… deux ou trois choses que je sais d’eux, koji prati događaje sada majora Koinskog tokom borbi za oslobađanje Italije i rata u Evropi tokom 1943-1945. godine.

Hugo Prat rođen u Riminiju 1927, odrastao je u Veneciji, a već sa deset godina odlazi u Abisiniju (današnja Etiopija), gde je njegov otac služio u kolonijalnim trupama. Nakon rata seli se u Buenos Ajres i tamo se u potpunosti posvećuje stripu, objavljujući u novinama i sarađujući sa velikanima devete umetnosti (Albertom Brećom, Hektorom Osterheldom, Dinom Bataljom, Solanom Lopezom i brojnim drugima).

U tom periodu često putuje u Brazil i obilazi Amazoniju. Inspirativno okruženje Prata je podstaklo na stvaranje nekih od njegovih najznačajnijih dela – Ana iz DŽungle i Fort Viling. Ti naslovi, kao i drugi koji su po povratku u Italiju obeležili ostatak njegove karijere (Narednik Kirk, Pustinjske škorpije, Jezuita DŽo, Indijansko leto…) ostali su u senci Korta Maltezea koji se smatra Pratovim magnum opusom. Prat je počeo da piše i crta priče o Kortu 1967. Tri godine kasnije seli se u Francusku i Korta objavljuje u tamošnjim strip-revijama. U te priče ucrtao je svoja iskustva sa brojnih putovanja, koja se nikad nisu završila. U njih je ugradio sopstvene slobodarske svetonazore. Čitalačka publika i stručna kritika uzvratile su mu ljubavlju i brojnim priznanjima.

Prat je dobitnik mnogih nagrada, među kojima su i one Feastvala stripa u Angulemu. Posthumno je uvršten u Kuću slavnih Vila Ajznera. Do svoje smrti, 1995. godine (Grandvo u Švajcarskoj), Prat je putovao i stvarao. NJegova biografija izgleda poput neke od uzbudljivih avantura Korta Maltezea.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari