Zašto se ljudi u Srbiji ne odlučuju za onlajn trgovinu? 1Foto: pixabay/ fancycrave1

Da li je kupovina još jedna dosadna obaveza koju moramo izvršiti ili tu ipak ima i malo uživanja?

Prema najnovijem istraživanju „The Retail Buying Study??“ (Studija o kupovini) koju je izradio tim Polaris koji deluje u okviru I&F grupe, odlazak u kupovinu za većinu potrošača iz Srbije i Hrvatske je trenutak u kome se uživa. Kupci u Srbiji naročito uživaju u tradicionalnoj kupovini, 70 odsto njih čak tvrdi da kupovina može biti interesantan način da provedu vreme sa porodicom ili prijateljima.

Uživanje u odlascima u radnje je samo jedan faktor koji doprinosi nerazvijenosti kupovine preko interneta na ovim prostorima. U Hrvatskoj je procenat onih koji su svoju poslednju kupovinu obavili onlajn u kategorijama namirnica, kozmetike i šminke i farmaceutskih proizvoda oko 10 odsto, dok je u Srbiji još niži.

Nepoverenje i strah od prevare su još jedan razlog zašto se ljudi na ovim tržištima ne odlučuju za onlajn kupovinu. Osnovni uslov koju onlajn prodavci moraju da zadovolje kako bi privukli više kupaca je upravo sigurnost ovog načina kupovine, ali i brzina i efikasnost. Za većinu potrošača sigurnost znači mogućnost plaćanja pouzećem – naročito u Srbiji, zatim mogućnost vraćanja robe ukoliko im ne odgovara pa čak i vraćanje robe u prodajni objekat i kad je ona kupljena preko interneta.

Menadžerka istraživanja Polaris tima Željka Mićić ističe da su brzina i efikasnost nešto što se već podrazumeva s obzirom na savremeni ritam života.

– Internet ubrzava pretragu i omogućava lako naručivanje, ali čekanje dostave s druge strane ne olakšava stvari. Ukoliko bi onlajn prodavci mogli da ubrzaju ovaj proces, to bi donekle popravilo utisak, a pomogla bi i mogućnost transparentnog praćenja statusa porudžbine kako bismo tačno znali kada nam roba stiže. Ipak, ostaje onaj deo koji onlajn kupovina ne može da nam omogući, a to je da vidimo, opipamo i istražimo proizvod sopstvenim čulima, što prema istraživanju ove studije nije zanemarljiv nedostatak ovakvog načina kupovine naročito u kategorijama namirnica i proizvoda za negu i ulepšavanje – kaže Mićić.

Iako je procenat onlajn kupaca još uvek mali, oko 60 odsto njih koristi internet za informisanje i inspiraciju pre odlaska u radnju. Ušteda vremena, lako poređenje cena, proizvoda i asortimana i na klik dostupno mišljenje drugih potrošača su neke od prednosti onlajn pretrage. S druge strane, skoro da ne postoje potrošači koji odu u radnju, istraže proizvod, a zatim ga naruče preko interneta. Sve ovo navodi na zaključak da je na izmaku vreme kada su kupci tražili pomoć i savet oko kupovine od zaposlenih, većina ljudi koji dolaze u prodavnice je već istražila kategoriju i ponudu onlajn i postoji mogućnost da znaju više o proizvodu, cenama i ponudi konkurencije nego sami prodavci. Ipak, u kategoriji farmaceutskih proizvoda mišljenje i savet apotekara i dalje ima veliki uticaj na odluku o kupovini.

Onlajn pretraga proizvoda za negu i lepotu češće se dešava preko mobilnih telefona nego preko kompjutera, a na to utiče i činjenica da informacije i inspiraciju za ovu kategoriju često tražimo i preko društvenih mreža i neretko u trenucima dosade. Namirnice i farmaceutski proizvodi su kategorije nešto više pretraživane preko mobilnih telefona, ali kompjuteri su koriste skoro u podjednakoj meri naročito za potrebe dublje i detaljnije pretrage.

„The Retail Buying Study??“ pokazuje da su kupci u Hrvatskoj i Srbiji oprezni i da u proseku istraže četiri do pet izvora pre nego što se odluče za kupovinu, čak i kada je u pitanju roba široke potrošnje. Onlajn je dominantan kanal za informisanje i inspirisanje u kategorijama kozmetike, šminke i farmaceutskih proizvoda. U Srbiji je u kategoriji namirnica od najvećeg uticaja mesto kupovine, dok su u Hrvatskoj dominantni lifleti u poštanskim sandučićima. Iako je internet na vrhu izvora koje pretražujemo, kada se saberu tradicionalni oflajn kanali, oni i dalje imaju veći uticaj na potrošače kroz ‘consumer journey’.

Koji komunikacioni kanal će najviše uticati na izbor objekta u kome će se na kraju obaviti kupovina dosta zavisi od same kategorije. Tako su preporuka poznanika i Google pretraga od najvećeg uticaja pri izboru parfimerija, drogerija i apoteka, dok su aktivnosti u samoj radnji (pre svega popusti i akcije) o kojima se najčešće saznaje preko lifleta i TV-a presudne za izbor prodavnice namirnica.

– Možemo zaključiti da su potrošači sve informisaniji i da koriste tehnološke prednosti kako bi obavili što pametniju kupovinu. Internet je mesto gde se često informišemo i inspirišemo, ali su radnje i dalje mesta gde želimo i volimo da kupujemo. Ipak, prodavci u tradicionalnim trgovinama moraju biti svesni da je većina ljudi koji uđu u njihove radnje pretražila nekoliko izvora i da se iskustvo na prodajnom mestu mora prilagoditi tako informisanom i ‘načitanom’ kupcu – kaže Željka Mićić.

„The Retail Buying Study??“ sprovedena je na tržištima Srbije i Hrvatske 2019. godine od strane tima Polaris na uzorku od 2.400 ispitanika. Studija je deo većeg istraživanja koje analizira ponašanja i navike potrošača prilikom kupovine različitih kategorija proizvoda i pokriva 13 tržišta širom Evrope.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari