Bešlin: Moskva raspirivala "kosovski fitilj" 1Foto: D. B.

Govoreći na tribini Foruma pisaca i Građanskog demokratskog foruma istoričar Milivoj Bešlin je izjavio da su „jedino Rusi razmišljali o razgradnji Jugoslavije“.

Sovjeti su ti, kaže Bešlin, „i to nikad nećete čuti u Srbiji“. Rusi su dugo verovali da će Jugoslavija da se vrati u lager (Varšavski pakt – p.a.), ali su posle smene Aleksandra Rankovića (koji je viđen kao Titov naslednik, konzervativac, bliži sovjetima nego zapadu), kada on 1966. godine pada sovjeti definitivno dolaze do stava da se Jugoslavija nikada neće vratiti u lager.

„Tada počinju da govore: hajde da idemo na to, da Hrvatska i Slovenija idu na zapad, a sve ostalo je naša interesna sfera. Kao što ćemo jednog dana saznati da posle Titove smrti, 1981. godine, postoje ozbiljne informacije da su Rusi, zapravo, podstakli tu pobunu, jer su znali da je to fitilj preko koga se najlakše može zapaliti Jugoslavija“.

Na pitanje Jednog graađanina koji se pozivao na Anale beogradskog Pravnog fakulteta da je Slobodan Jovanović „na Krfu lepo rekao da kraljevina između Srba, Hrvata i Slovenaca nije moguća“ i da je „jedan od najumnijih Srba“, kako ga je okvalifikovao, rekao je tada da takva država „ne može da opstane“.

Dobro je da ste pomenuli Jovanovića, kazao je Bešlin, jer sam hteo da kažem da su Srbi tri puta otvarali svoje nacionalno pitanje u Jugoslaviji i svaki put je to bila ekspanzija srpskog nacionalizma i jugoslovenska država dovođena u pitanje. I svaki put je to bila reakcija na ideju složene države.

„Taj Slobodan Jovanović je bio veliki naučnik, istoričar i pravnik, ali je bio katastrofalan političar. Šta znači najumniji Srbin, to je veliko pitanje, a taj ‘najumniji Srbin’ izrekao je jednu od najsramnijih rečenica kada je stvorena Banovina Hrvatska i Cvetkoviću kazao: ‘Bolje bi bilo da si se dogovorio sa Hitlerom nego sa Hrvatima!’ I on ide u sporazum preko Draže Mihailovića sa Hitlerom upravo da bi se stvorila velika Srbija. On je prilično kontroverzna ličnost a i sam je za sebe, kada je odlazio, rekao da je jedan od najgorih predsednika (izbegličke) vlade. Upravo u Analima Pravnog fakulteta, ističe Bešlin, formulisan je odgovor koji će doći krajem osamdesetih: Ili će Jugoslavija biti po meri srpskog naroda i Srbije ili je njena alternativa srpski etnička država na čitavom našem etnčkom prostoru, kako je govorio akademik Sima Ćirković.

Čemu klečanje pred Rusima

O lizanju ruskog dlana, poimanju njihove velike moći i oružju koje „daju“ Srbiji, Bešlin veli da se uglavnom radi o rashodovanoim oruđima iz sovjetskog doba (SSSR) i da je veoma ponižavajuće da su (S-400) samo deo toga provezli kroz Srbiju, a deo su vratili kući.

Još veće poniženje videlo se, kaže, prilikom dolaska u Beograd Marije Zaharove („prve starlete ruske diplomatije“) koja se onako grozno narugala povodom ‘špijunske afere’. Ona je samo portparol i kada je bila u Srbiji njoj se bacao pod noge ministar spoljnih poslova Ivica Dačić, pevao joj, kao kuče se ponašao pred njom. To je užasno ponižavajuće! Zamislite da Mirko Tepavac dočekuje 1971. godine sovjetskog ministra Gromika, ili Koča Popović… Kad Koča Popović ode kod Kenedija a američki predsednik ga pita šeretski – imate li vi, komunisti, dogovore na sva pitanja, Koča mu kaže: A vi, katolici?

Ukazujući da je prošla bila „okrugla“ godina (1948) koja je označila prekretnicu ne samo u ondašnjoj Jugoslaviji nego i u Evropi i svetu, Bešlin kaže da to nije obeleženo.

Današnji srpski državni vrh je zato obeležio 1838. godinu, za koju niko nije čuo.

„Oni kažu da je to početak diplomatskih odnosa između Srbije i Rusije. Kako jedna vazalna kneževina, kakva je Srbija tada bila, može da ima diplomatske odnose?! To jesu bili neki kontakti malene, nemoćne, vazalne kneževine koja kleči pred velikim ruskim bratom. Prošle godine zvanični Beograd nije želeo da pomene 1948. godinu, ali nedavno je u Muzeju Vojvodine u Novom sadu bila fantastična izložba o sovjetskoj propagandi protiv Jugoslavije 1948. godine i direktor Muzeja je pozvan na „ribanje“ u Mirovićevu vladu. Nasuprot toga nam se nudi ‘početak’ iz 1838. godin“, ističe Bešlin. 

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari