Opozicija spremna čeka dijalog 1Foto: FoNet/ Aleksandar Barda

Partije opozicije su već sada spremne za dijalog o fer izbornim uslovima, bar tako kažu predstavnici stranaka sa kojima je Demostat razgovarao.

Oni koji nisu, imaće vremena da se pripreme do naredne godine, verovatno na proleće, kada se očekuje dolazak delegacije Evropskog parlamenta, koja će posredovati u razgovorima vlasti i opozicije o uslovima u kojima će se odvijati naredni izbori.

Fer uslovima opozicija će smatrati ukoliko bude „oslobođen” javni servis, razdvojeni predsednički, parlamentarni i beogradski izbori, kao i ako bude sprečen pritisak na birače i omogućena kontrola izbornog procesa od raspisivanja do izbornog dana.

Skori početak razgovora otežava situacija sa korona virusom, ali i obeveze koje članovi EP imaju do kraja i početkom naredne godine. Njihov dolazak ne ubrzava ni formalni domaćin Ivica Dačić, predsednik Skupštine Srbije, koji treba goste iz Evrope da pozove. On je nedavno rekao da nije realno da dijalog počne pre sledeće godine i da se sa tim ne žuri.

Hoće li ovo odlaganje razgovora uticati na rokove koje opozicija postavlja za primenu dogovorenog (šest do devet meseci pred izbore) ostaje da se vidi, ali može se pretpostaviti da lako može da se dogodi da će za primenu eventualnog dogovora ostati vrlo malo vremena, možda čak samo par meseci koliko bude trajala izborna kampanja.

U takvim okolnostima, vrlo je važna odluka koju će partije doneti a to je hoće li prihvatiti takav razvoj situacije i uprkos svemu izaći na izbore ili će insistirati na svojim zahtevima. Osnovno pitanje koje će tek doći na red, kada počnu razgovori, je da li opozicione partije prihvataju delimično ispunjene zahteve, odnosno ponašaju se po principu „daj šta daš” ili je bojkot i dalje opcija.

Kada je o rokovima reč, ako izbori budu održani najkasnije u aprilu 2022. do oktobra 2021. treba postići dogovor do oktobra 2021. ako se ide na šest meseci njegove primene. Ako se ide na devet meseci onda je jul 2021. mesec za dogovor. Sve se naravno menja ukoliko vlast odigra tako pa izbore pomeri za kraj naredne godine, ali i ako vlast usliši opozicioni zahtev i razdvoji izbore. U svakom slučaju, može se reći da kada god dijalog počne, on se mora odvijati vrlo efikasno i bez odugovlačenja.

Još jedno od važnih pitanja dijaloga vlasti i opozicije uz posredovanje poslanika EP, je uticaj koji posrednici imaju na vlast u Beogradu. Iskustvo prošlog dijaloga pokazao je da apsolutno nisu imali nikakvog uticaja penzionisani poslanici i izvestiteljka Tanja Fajon, koju su predstavnici vlasti na svakom koraku omalovažavali.

Napredak postignut tada, nije bio suštinski i predstavljao je dobru volju naprednjaka i želju da se umesto loših vesti sa dijaloga pošalju dobre, ali bez bilo kakvog značaja. U tom kontestu ostaje da se vidi ko će biti u delegaciji EP, i hoće li promena odnosa na globalnoj sceni posle pobede Džoa Bajdena na američkim izborima i buduća bliža saradnja Brisela i Vašingtona biti podsticaj za promenu stava vlasti u Beogradu. Ili će pak režim ponovo igrati duplu igru i zamagljivati stvarnost delimičnim prihvatanjem odnoga što se od njega traži.

Lider Dveri Boško Obradović čini se svestan je svih mogućih smicalica vlasti. On pak za Demostat kaže da je apsolutno spreman za dijalog ali ukazuje i na to da se sa njim već kasni, s obzirom da je prošlo pola godine od nedemokratskih i antiustavnih izbora, a Srbija se nalazi u ogromnoj krizi legitimiteta vlasti na svim nivoima. Dveri se inače zalažu za to da dijalog već treba početi budući da je rok za dolazak predstavnika iz Evrope neizvestan.

„Ovih dana mogli smo čuti izjavu predsednika lažne Skupštine Ivice Dačića da dijaloga neće biti do kraja ove godine, što znači da se početak dijaloga ponovo odlaže u nedogled. Isto tako nemamo nikakvu najavu novog dolaska delegacije Evropskog parlamenta niti šta je njihova ideja za novi dijalog vlasti i opozicije. Ako se iz EP budu postavili kao pred prošle izbore, onda bolje da ne dolaze ponovo jer će samo iznova dati legitimitet jednom nedemokratskom režimu u Srbiji”, kaže on.

Na pitanje kada očekuje da će početi dijalog a kada se završiti uzimajući u obzir rokove za primenu dogovorenog, on odgovara da će vlast ponovo pokušati da taj dijalog odlaže, fingira i kupuje vreme kako bi do vanrednih izbora ostalo što menje mogućnosti da se nešto zaista promeni po pitanju uslova da oni budu slobodni i pošteni.

„To ne smemo dozvoliti već kao ujedinjena opozicija treba što pre da postavimo paket minimalnih uslova i rok za ispunjenje koji bi bio godinu dana pre izbora, a ne proleće sledeće godine. Ako vlast nije spremna da ubrza dijalog i ispuni te uslove – onda moramo razmišljati o drugim načinima pritiska na vlast kao što su blokade institucija, demonstracije i građanska neposlušnost”, navodi on.

Upitan šta je taj minimum ispod kojeg ne ide u pregovorima, on odgovara da poštenih uslova za demokratske izbore neće biti dok se ne oslobode mediji za drugačije mišljenje i glas opozicije, a pre svega RTS i dok ne bude zabranjena funkcionerska kampanja i sprečen pritisak na birače.

„Takođe, opozicija treba da zahteva razdvajanje predsedničkih, parlamentarnih i lokalnih izbora u tri različita termina i formiranje prelazne tehničke vlade nezavisnih stručnjaka, ili posebnog ministarstva ili komisije, sastavljene od predstavnika vlasti i opozicije, koji bi garantovali sprovođenje ovih uslova za slobodne i poštene izbore. Bez tog garanta Sporazuma sadašnjoj vlasti se ništa ne može verovati. Opozicija istovremeno treba da traži i vanredne izbore na svim nivoima, jer su i pokrajinska i sve lokalne skupštine izabrane na lažnim izborima 21. juna takođe besmislene i neodržive bez opozicije kao i Narodna skupština. Lično smatram da treba da otvorimo i temu promene izbornog sistema jer je postojeći proporcionalni izborni sistem sa zatvorenim izbornim listama i čitavom državom kao jednom izbornom jedinicom ne postoji nigde u Evropi osim u Srbiji i Crnoj Gori. Promena izbornog sistema, uz više referenduma na svim nivoima, jedini je način da obnovimo urušenu demokratiju u Srbiji i da se trenutno apatični građani ponovo zainteresuju i vrate u politiku i odlučivanje”, objašnjava Obradović.

Dok predsednik Stranke slobode i pravde Dragan Đilas kratko za Demostat kaže da je u vremenu korone nezahvalno prognozirati rokove. On jasno precizira zahteve SSP – mediji posebno RTS, ministarstvo za sprovođenje izbora na čijem čelu bi bio nezavisni stručnjak koga predlaže opozicija i odvajanje izbora različitih nivoa.

Predsednik Pokreta slobodnih građana Pavle Grbović ukazuje na našu nezrelost jer su nam potrebni posrednici u dijalogu.

„Spremni smo za pregovore, iako nam nimalo nije drago zbog toga. Nije prijatno sedeti u istoj prostoriji sa ljudima koji su oteli državu, niti se ponosim time što kao medijator učestvuje Evropska Unija. To je, nažalost, dokaz nesposobnosti našeg društva da samo rešava svoje probleme, ali se sa time u ovom trenutku moramo pomiriti”, smatra Grbović.

On početak dijaloga očekuje u prvom kvartalu 2021. a završetak sredinom godine.

„Naravno, to ne zavisi isključivo od nas, ali neka drastičnija odlaganja bi dovela u pitanje smisao samih pregovora. Kad je reč o uslovima, verujem i učiniću sve što je u mojoj moći da se cela opozicija dogovori šta su ključne tačke i da te uslove zastupaju kako oni koji budu učestvovali u pregovorima, tako i oni koji to ne žele. U prvom redu to mora biti oslobađanje medija za prodor istine, zatim uspostavljanje mehanizma kojim bi se birači oslobodili pritiska i uspostavljanje preduslova za efikasniju kontrolu izbornog procesa. Verujem da su ovako postavljeni zahtevi, uz mogućnost korekcije po dogovoru sa kolegama iz opozicije, realni i ostvarivi”, kaže Grbović za Demostat.

Karte sa kojima će ući u dijalog ne otkriva predsednik Narodne stranke Vuk Jeremić. On kaže da su u toj partiji za dijalog spremni, ali se o njemu ne bi dalje izjašnjavao.

„Generalno smatram da kada se ide u pregovore sa namerom i željom da oni donesu rezultat, o detaljima se ne treba javno oglašavati”, rekao je on.

O tome šta Nardona stranka smatra uslovima za fer izbore on je govorio na nedavnoj sednici Glavnog odbora u Čačku. Tada je rekao da je njihov zahtev da vlast poštuje Ustav i zakone. Prioritet je sloboda medija, prvenstveno RTS-a kao javnog servisa i sprečavanje zloupotreba državnih resursa u izbornoj kampanji, kao i da EU nadzire ono što bude dogovoreno u dijalogu. Uz to, Jeremić takođe smatra da bi trebalo tražiti razdvajanje predsedničkih i parlamentarnih izbora tako da do kraja 2021 budu održani zajedno parlamentarni i beogradski izbori kao i loklani izbori koji dolaze te godine, a da predsednički izbori budu održani u roku odnosno na proleće 2022.

Predsednik Zajedno za Srbiju Nebojša Zelenović nije odgovarao na pitanja Demostata.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari