DW: Strojev korak u Prištini, odjeci u Beogradu 1Foto: Facebook/ Hasim Tachi profil

Priština ima podršku „zapadnih partnera“ za formiranje vojske. Da li je to za sada formalnost jer će vojsci trebati deset godina da bude operativna? Ili uvod u „katastrofu“, kako kažu predsednik Vučić i srpski tabloidi?

Kadri Veselji bi se verovatno radovao da je na Kosovu tako neprikosnoven kakvim ga smatraju beogradski tabloidi. Bivši kontraobaveštajac UČK rodom iz Brabonjića proglašen je ni manje ni više nego „gospodarem Kosova“. Taj „gospodar“ od srede boravi u Sjedinjenim Državama kao predsednik parlamenta i čovek koji je od Hašima Tačija, nekadašnjeg miljenika Vašingtona, preoteo Demokratsku partiju Kosova.

Veselji će, kako prenosi prištinski list Koha ditore, stići i do Pentagona, Stejt dipartmenta i Bele kuće, ali ne kako bi dobio podršku za formiranje vojske Kosova – tu podršku, naime, odavno ima. „Cilj posete su koordinacije sa američkim partnerima pred formiranje vojske, te pomoć SAD za povećanje vojnih kapaciteta“, rekao je neimenovani izvor.

Zaobilaženje Srpske liste

Kako je ranije pisao DW, potvrđeno je da će u petak naredne sedmice (14. decembar) u kosovskom Parlamentu biti konačno izmenjena tri zakona tako da stvore prostor za formiranje „vojske Kosova“. Začkoljica je u tome što se vojska neće zvati vojskom već i dalje „Kosovske snage bezbednosti“ (KSB) što je naziv koji se pominje u Ustavu.

Tako se obezbeđuje da Ustav ostane nepromenjen jer njegova bi izmena tražila podršku srpskih predstavnika u parlamentu. Predstavnici Srpske liste, ispostave Srpske napredne stranke na Kosovu, i dalje obezbeđuju većinu vladi Ramuša Haradinaja premda tobože u radu vlade ne učestvuju. No do sada su više puta isticali da neće glasati ni za šta što aktuelne bezbednosne snage pomera u pravcu prave armije.

Srpsku listu sada niko ništa i ne pita – predstavnici svih ostalih stranaka u parlamentu će, prema najavama, glasati za promene zakona.

Da li je korak ka formiranju vojske pametan potez ili ne – to ne zavisi od podrške Srpske liste, kaže za DW kosovski politikolog Špetim Gaši, potpredsednik Saveta za inkluzivno upravljanje. „Ako NATO, SAD i glavne članice EU ovo podrže, onda je potez adekvatan. Ali ako se radi bez blagoslova ovih igrača, onda potez nije dobar i verovatno će propasti.“

Gaši podseća da je promena paketa zakona bila na stolu još prošle godine kada se Vašington tome usprotivio. Šuškalo se tada da postoji neformalni dogovor: probajte u godinu dana da pridobijete i podršku Srba za promenu Ustava, pa ako ne ide – a nije išlo – onda menjajte zakone. Decembar je dugo pominjan kao mesec odluke o vojsci i utoliko, smatra Gaši, nema veze sa nedavnim uvođenjem carina.

„Carine više imaju veze sa neuspehom kosovske diplomatije da se suprotstavi kampanji Srbije protiv članstva Kosova u međunarodnim organizacijama“, kaže naš sagovornik, nazivajući tarife na srpske i bosanske proizvode „očajničkim i populističkim potezom“ odmazde. „Populistički je jer skreće javnu pažnju sa velikog broja korupcionaških afera u koje su upletene vlasti u Prištini“, dodaje Gaši.

Hoće li Srbi u tu vojsku?

Kada je u pitanju formiranje vojske, jedna rečenica je u zvaničnom Beogradu i nezvaničnim glasilima vlasti dočekana kao posebna babaroga – ona da KSB ubuduće štiti „teritoriju“ cele Republike Kosovo. „Mandat će joj [vojsci] biti da brani Kosovo“, rekao je nedavno u izjavi za srpske medije Ramuš Haradinaj.

Izvorni zakon o KSB donet je još u martu 2008, ni punih mesec dana nakon jednostranog proglašenja nezavisnosti. Zakon predviđa koordinaciju sa međunarodnim snagama i samo lako naoružanje – tenkovi, artiljerija ili „ofanzivni vazdušni kapaciteti“ nisu predviđeni. Nije malo onih koji su u Prištini o tome govorili posprdno, kao o vatrogascima sa pištoljima.

Pripadnici KSB na glavnom prištinskom tgu ispod portreta Ibrahima Rugove tokom proslave godišnjice nezavisnosti 2016.

Sada se to menja i daje povoda srpskom predsedniku Aleksandru Vučiću za novu rundu drame baš kao i krajem oktobra kada je kosovska Skupština načelno usvojila izmene zakona. Za Vučića je sada „potpuno jasno“ da najava formiranja vojske i insistiranje na carinama od sto odsto „imaju za cilj proterivanje srpskog naroda sa Kosova i Metohije jer mu onemogućavaju opstanak“.

Zvaničnici iz Beograda u brojnim istupima nisu objasnili kako tačno formiranje vojske utiče na opstanak Srba na Kosovu. Prema dostupnim podacima, polovina od oko 140 Srba u KSB napustila je tu formaciju na poziv Vučića. Nasuprot tome, predsednik Odbora kosovske skupštine za nadgledanje bezbednosnih snaga Hadži Šalja tvrdi da su aktivni zahtevi oko 300 Srba da se pridruže KSB.

„Oni žive na Kosovu, to je kuća za sve koji tamo žive, i za Srbe i oni će svi biti poštovani“, rekao je nedavno premijer Haradinaj koji nije želeo da iznese tačne brojke o broju preostalih Srba u KSB.

Deset godina do prave vojske?

Zamenik ministra za KSB Burim Ramadani za DW kaže da će biti potrebno najmanje deset godina kako bi Kosovske bezbednosne snage popunile kapacitet i zbilja bile osposobljene za sve što inače vojske rade. Cilj je, dodaje Ramadani, da kroz deset godina kosovska vojska dostigne standarde NATO i američke armije.

O istom vremenskom periodu je početkom novembra u intervjuu za DW govorio i Tomas Zilberhorn, državni sekretar u Ministarstvu odbrane Nemačke. „Pojmom ‘vojska’ se naravno podseća na to da se radi o suverenitetu i nezavisnosti Kosova. Kosovo nisu svi priznali, i to je sporno pitanje. Zbog toga je važno da naglasim da u inicijativi za donošenje zakona ne stoji pojam – ‘vojska’. Na to gledam kao na početak procesa transformacije u narednih deset godina. U tom periodu bi trebalo da se reše sva sporna pitanja, i onda će moći da se razjasni i to oko pojma vojske.“

Očiti problem su pare, bez obzira koliko Amerikanci „pomognu u povećanju vojnih kapaciteta“ ili koliko vozila ostavi nemački Bundesver koji je ispraznio bazu u Prizrenu. Trenutni budžet Kosova predviđa izdavanja za odbranu od 0,7 odsto BDP dok recimo NATO traži dva odsto što, doduše, i mnoge bogate članice Alijanse poput Nemačke ne ispunjavaju.

Ali kosovskih 0,7 odsto je tek 60 miliona evra godišnje što je premalo za vojsku od 5.000 ljudi, koliko se predviđa izmenama zakona. Na potrebu da se budžet znatno poveća ukazao je i Lumir Abdidžiku, predsednik Odbora za budžet i finansije Skupštine Kosova. Poređenja radi, novi srpski budžet je Ministarstvu odbrane opredelio oko 800 miliona evra.

Političke poruke

Kada se podvuče crta, u Prištini će 14. decembra verovatno biti ispraznog trijumfalizma, nalik onom beogradskom nakon što je propao pokušaj Kosova da uđe u Interpol. Ali se neće ostvariti najave srpskih tabloida da od toga dana „ništa neće biti isto“. Naprotiv, baš sve će – barem na početku – biti potpuno isto u vojnom ili bezbednosnom pogledu.

U političkom, kako je ranije za DW rekao vojni analitičar Aleksandar Radić, projekat vojske je poruka da nema povratka što se tiče nezavisnosti Kosova. „Onog trenutka kada imate zakon u kojem piše da je osnovni zadatak oružanih snaga zaštita teritorije Kosova, onda je jasno da se to pretvara u simbol od kojeg nema odstupanja“, rekao je Radić. „To je psihološko-propagandni momenat koji daje težinu u pregovorima, jer pokazuje jasan stav da nema podele teritorije.“

Nasuprot tome, politikolog Špetim Gaši smatra da formiranje vojske nema veze sa delanjem u pravcu ili protiv podele Kosova. „Trebaće barem pet godina da zbilja imate vojsku dok bi se korekcija granica, razgraničenje ili razmena teritorija desili ili mnogo brže od toga ili se ne bi desili uopšte.“

U poslednjim izjavama iz Beograda potcrtava se nada da će „zapadni partneri“ ipak ponovo sprečiti formiranje vojske Kosova. A to se ovog puta izvesno neće desiti. I to će biti potka za novu rundu prkosnih žalopojki: ne borimo se mi protiv Prištine nego protiv mnogo većih sila…


Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari