Gradske vlasti u Novom Sadu koriguju planove, ali ne odustaju od projekta „Novi Sad na vodi“ 1Foto: R. B.

Postojeći Generalni urbanistički plan Novog Sada ističe krajem godine, a novi plan nije još ni na uvidu. Bilo bi normalno da je već pripremljen i upućen na javnu raspravu kako bi stručna i ukupna javnost imala uvid u to šta gradske vlasti pripremaju, ocenio je bivši novosadski gradonačelnik i potpredsednik Narodne stranke, na konferenciji za novinare ispred Gradske kuće.

On je kazao da su planovi nešto revidirani posle pritiska javnosti, ali da se i dalje pripremaju u tajnosti kako bi se obezbedili uslovi da se realizuje projekat „Novi Sad na vodi“ i na atraktivnim lokacijama, zaštićenih prirodnih dobara Ribarskog ostrva i Šodroša, grade višespratnice i hoteli.

Prema Novakovićevim rečima, oteže se sa planovima kako bi se pribavilii vodni uslovi i podigli betonski i novi nasipi prema koritu Dunava, čime bi se obezbedio prostor za pomenutu gradnju. Prema ranijim vodnim uslovima, Institut „Jaroslav Černi“ u Beogradu nije davao saglasanost za takve projekte.

Novaković je naveo da se čeka privatizacija tog renomiranog instituta, za šta je, kako tvrdi, zainteresovana kompanija „Milenijum“. Ocenjuje da , ukoliko do toga dođe, nema sumnje da će novosadske vlasti dobiti saglasnost za stambeno-poslovnu gradnju. U prvoj fazi tog projekta, predviđeno je da se oko Brodogradilišta podigne betonski nasip, baš oko terena čiji je vlasnik kompanija „Galens“, najveći investitor u gradu, bliska vrhu gradske vlasti, kojoj će time biti omogućena gradnja na ekskluzivnoj lokaciji, na obali Dunava.

„ Oni su ušli u razradu dokumentacije za plan generalne regulacije priobalja, nečega što treba da usledi posle usvajanja GUP-a. O ovome što vam ja govorima, trebalo bi da kaže gradonačelnik Miloš Vučević. On je pravnik i trebalo bi da spreči bezakonje“, naglasio je Novaković, koji je planove dobio od uzbunjivača iz JP „Urbanizam“.

Olivera Radovanović iz „Zelene mreže“ podsetila je da je rešenjem Zavoda za zaštitu prirode Srbije delovi Ribarskog ostrva i Šodroša i Kameničke ade proglašeni za prirodna dobra i pod strogim su režimom zaštite, jer su staništa brojnih retkih i zaštićenih biljnih i životinjskih vrsta, koje bi bile ugrožene.

„Studijom zaštite koju je pripremio Zavod za zaštitu prirode iz 2006. Ribarsko ostrvo je imenovano spomenikom prirode, a mera zaštite proširena je i na deo Šodroša i Kameničke ade. Sada se predviđa da se Šodroš ogradi od Dunava, a umesto prirodne veze ugrade crpna stanica i cevi kako bi se voda upumpavala i puštala iz tog rukavca“. Ako bi pristali da se uništi ta flora i fauna, onda bi uništili taj dragulj. Svaki grad koji ima takvu zonu, zaštitio bi je i ona bi bila kao otvorena laboratorija“, rekla je Radovanović.

 

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari