Kurtiju ide naruku konfuzija koja vlada u EU 1Aljbin Kurti Foto: EPA-EFE/ERMAL META

Stručnjaci za regionalne odnose navode za Danas da nisu iznenađeni odbijanjem nedavno reizabranog premijera Kurtija Aljbina Kurtija da učestvuje u političkom dijalogu sa predsednikom Srbije Aleksandrom Vučićem, koji je, prema planovima zvaničnog Brisela, trebalo da bude održan 11. maja.

Kako ističu naši sagovornici, odranije je poznat Kurtijev tvrdokorni stav oko normalizacije odnosa sa Srbijom, odnosno insistiranje da srpske vlasti priznaju Kosovo, a ono što mu trenutno ide naruku da istraje u takvoj praksi jeste konfuzija koja vlada u međunarodnim krugovima oko toga šta treba da bude konačno rešenje kosovskog problema.

Prištinski mediji su preneli da je Kurti nakon jučerašnjeg sastanka u Briselu sa šefom diplomatije EU Žozepom Borelom poručio da će sastanak sa Vučićem biti održan „pošto kosovska vlada završi neke stvari u Prištini“.

On je napomenuo da bi nastavak dijaloga sa Srbijom mogao da se „desi tek u junu“, uz opasku da „kosovska vlada mora prvo da odobri plan rada, kao i da žele da dobiju više informacija o do sada postignutim sporazumima“.

Za razliku od Kurtija, predsednik Srbije je, podsetimo, u ponedeljak potvrdio zvaničnicima EU da je spreman da učestvuje na novoj rundi političkog dijaloga s Prištinom 11. maja.

Komentarišući Kurtijevo „nećkanje“ da narednog meseca sedne za pregovarački sto u Briselu, Miodrag Miki Marinković, programski direktor NVO Aktiv iz Kosovske Mitrovice, navodi da Kurti i njegov pokret Samoopredeljenje trenutno prolaze kroz proces transformacije „iz dugogodišnjeg opozicionog delovanja, dakle pozicije ugodne za kritiku bez ikakve odgovornosti, u novu ulogu, lidera kosovskih Albanaca, uloge u kojoj se Kurti sada suočava sa međunarodnim pritiscima, kompromisima i liderskom odgovornošću, koja ne trpi bezbrižni opozicioni populizam“.

– U toj transformaciji koja je nužna, Kurti je svestan da će izgubiti deo podrške, a ono što sada gledamo je njegov pokušaj da taj gubitak minimalizuje. Tako njegov stav prema dijalogu sa Beogradom i dalje liči na opozicionu retoriku, dakle maksimalizacija zahteva, do mere koja obesmišljava nastavak dijaloga. I on ga neće menjati, čak mislim da će pokušati da ga „institucionalizuje“ nekom novom parlamentarnom platformom i principima koji odražavaju stav kosovskih Albanaca da nema mesta kompromisu onako kako ga vide kosovski Srbi, Srbija pa i veći deo EU. Ono što Kurtiju omogućava da, relativno bez posledica, ostane na toj poziciji jeste ogromna konfuzija u međunarodnih krugovima oko pravca i ideja u kojem ide proces normalizacije odnosa Prištine i Beograda, smatra on.

Prema Marinkovićevom mišljenju, trenutni format Briselskih pregovora je Potemkinovo selo Evropske unije, „forma bez suštine i jasne ideje kuda sve to vodi“.

„Svi ti non-pejperi, koje možemo da čitamo ovih dana, u stvari ukazuju baš na to, da je trenutni format obesmišljen i da je konkurs za novo rešenje otvoren. Zbog toga iako u razgovorima sa međunarodnim predstavnicima na Kosovu vidim sve veću rezigniranost ponašanjem Kurtija, koordiniranog pritiska na Prištinu i dalje nema. Jer se ne zna na šta ga treba pritiskati“, objašnjava naš sagovornik.

Govoreći na istu temu, Marko Savković, izvršni direktor Beogradskog fonda za političku izuzetnost, kaže da svakom ko je pažljivije pratio izjave premijera Kurtija „rečeni stav ne bi trebalo da predstavlja iznenađenje“.

– On je više puta ponovio kako nastavka dijaloga ne može da bude pre negoli poseti Berlin, Pariz i London. Odranije je poznata njegova ideja, ideja Samoopredeljenja, zapravo, o potrebi analize svih postignutih sporazuma, što je na Zapadu dočekano sa iznenađenjem. Tu su i reakcije na non-pejper, izrazito negativne, koje govore o jednom vrlo tvrdom stavu, koji se može sažeti kao „Ahtisarijev paket je dovoljan kompromis“ i „Kosovo više nema šta da da“. To malo podseća na neke tvrde stavove ranijih, ovdašnjih administracija. Provejava i stav da je tok dijaloga, onako kako je postavljen, jako naklonjen Srbiji, ali setimo se da zajednica srpskih opština, iako obećana Briselskim sporazumom, „stoji u mestu“ od 2015, ukazuje Savković.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari