Miščević: Srbija ubrzavala regionalnu saradnju 1Tanja Miščević Foto: Medija centar

Nismo imali primere da je Srbija bila ta koja je blokirala regionalnu saradnju, već je, naprotiv, ubrzavala, izjavila je FoNetu zamenica generalnog sekretara Saveta za regionalnu saradnju Tanja Miščević.

Nju ohrabruju inicijative nekih članica Evropske unije (EU), koje jasno kažu da nije prihvatljivo nikakvo fazno pristupanje članstvu, već da je cilj region u EU. Miščević je podsetila da dokument koji se naziva kredibilna perspektiva za Zapadni Balkan nema obećanu godinu članstva, već datum u kojem postoji potencijal članstva, ako se ispune svi uslovi, a to je 2025. godina.

U ovom momentu se uslovi razvijaju, vidite zahteve iz ovih „ne dokumenata ili non pejpera“ da se uvodi jače, veće, snažnije uslovljavanja država, ukazala je Miščević, u serijalu razgovora Agreman. Ni 2025. godina nije bila garantovana, ali bila je važna za obračunavanje svih reformskih aktivnosti, objasnila Miščević, nekadašnji glavni pregovarač Srbije u procesu pristupanja Uniji. Prema njenim rečima, ta godina je, što se Srbije tiče, predstavljala dosta važan element odlučivanja.

Poslednja revizija Nacionalnog programa integracije je upravo to imala na umu – do kraja 2021. godine završiti potpuno usklađivanje sa strateškim i najznačanijim delovima pravnih tekovima EU, kako bi do 2025. godine bili spremni za EU, predočila je Miščević. Kako je napomenula, sada imate velike znakove pitanja, a prvo je da li 2025. godina stoji i dalje kao „ne obećana“, ali potencijalna godina, a drugo – za Srbiju, Crnu Goru i druge kako obračunati put i tok pregovora. Miščević je ocenila da je u Srbiji jako puno urađeno, postoje merljivi rezultati u najrazličitijim oblastima, koje su manje interesantni medijima i javnosti, poput javnih nabavki ili intelektualne svojine.

Nemamo ih u onoj meri u oblastima poput vladavine prava, životne sredine, naglasila je Miščević. Prema njenom uverenju, tehnički ova godina je u mnogim oblastima izvodljiva, ali je pitanje i sa jedne ili druge strane da li je ona i dalje prihvatljiva. Miščević je uverenaa da kredibilitet EU nije urušen, čak ni posle odluka da se ne otvore pregovori sa Severnom Makedonijom i Albanijom. Nadu da se tema proširenja vraća na dnevni red ona vidi u dokumentima država članica koje jasno govore da je cilj Zapadni Balkan u potpunosti u EU.

Dakle, ako smo povukli nogu i stavili temu proširenja na dnevni red, to je već jako važna stvar. Kredibilitet se lako gubi, teško se vraća i ja se nadam da ga nismo izgubili ni mi, ni EU, istakla je Miščević. Kada je reč o regionalnoj saradnji, ona smatra da je Srbija jedan od šampiona u smislu inicijativa. I u organizaciji koju Miščević sada predstavlja, jedna od osnovnih aktivnosti je sprovođenje akcionog plana za postizanje regionalne ekonomske oblasti, ideje koju je pokrenuo Beograd. Nedavno smo imali i inicijativu „mali šengen“, odnosno sada se naziva pojačana regionalna saradnja, u skladu sa evropskom terminologijom, sa idejom da se napravi ubrzani napredak u nekim oblastima koje predstavljaju problem. Prema tumačenju Miščević, jedan od razloga zašto je ta tema pokrenuta je objektivan problem – nepostojanje dijaloga Beograda i Prištine zbog taksi koje je Kosovo uvelo pre više od godinu dana.

Kako je obrazložila, na poslu koji trenutno radi, same takse i takva politike Prištine predstavljaju ozbiljno ograničenje za regionalnu saradnju, a kamoli za regionalnu saradnju Srbije. Miščević tvrdi da je uvek moguće bolje i više, kao što je regionalna saradnja u oblasti međusobnog priznavanja kvalifikacija. Ona je pdosetila da je Regionalni savet za saradnju prošle nedelje imao sastanak sa svim ekonomijama Zapadnog Balkana na kojem je dogovoreno da se obnovi razgovor i o tom pitanju. To je važna stvar, ako želimo da zadržimo mlade ljude ovde, ako želimo da napravimo zajedničko tržište, zaključila je Miščević.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari