Ključni izazovi za vlasti Srbije ostaju nedovoljna saradnja s Haškim tribunalom, bolje sprovođenje novih zakona i dalja reforma policije, piše u godišnjem izveštaju misije OEBS za Srbiju.
U izveštaju piše da je Srbija u proteklih godinu dana napredovala u mnogim oblastima, ali i da se vlasti moraju posvetiti i rešavanju teškog položaja izbeglica i interno raseljenih lica, jačanju medija i zaštiti prirode.

Ključni izazovi za vlasti Srbije ostaju nedovoljna saradnja s Haškim tribunalom, bolje sprovođenje novih zakona i dalja reforma policije, piše u godišnjem izveštaju misije OEBS za Srbiju.
U izveštaju piše da je Srbija u proteklih godinu dana napredovala u mnogim oblastima, ali i da se vlasti moraju posvetiti i rešavanju teškog položaja izbeglica i interno raseljenih lica, jačanju medija i zaštiti prirode.
Tim pitanjima se sada ne posvećuje dovoljno pažnje, jer „zvaničnom agendom Srbije“ dominiraju pregovori o formiranju vlade i debata o budućem statusu Kosova, navodi se u izveštaju koji je juče šef misije OEBS u Srbiji Hans Ola Urstad predstavio u Stalnom savetu OEBS u Beču. U delu izveštaja o političkim okolnostima piše da „glavna politička prepreka koja Srbiju usporava u evropskoj integraciji i daljoj demokratizaciji ostaje nepotpuna saradnja s haškim Tribunalom, pre svega činjenica da nije uspela da locira i izruči Tribunalu Ratka Mladića, optuženog za genocid u Srebrenici“.
„Neophodno je javno opredeljenje s najvišeg nivoa da će Ratko Mladić biti uhapšen, a genocid u Srebrenici osuđen, kako bi se Srbija suočila s ratnim nasleđem nedavne prošlosti“, piše u tekstu. Misija OEBS je ocenila da je Srbija u proteklih godinu dana u načelu napredovala ka „nekim od proklamovanih ciljeva“ evroatlantske integracije i navodi njeno pristupanje programu NATO Partnerstvo za mir. Ocenjuje se da je Srbija sada tranziciona demokratija u kojoj funkcioniše tržišna privreda, da se novi ustav, uprkos nedostacima, može smatrati jasnim napretkom u odnosu na ustav iz vremena Slobodana Miloševića, a da novi saziv Parlamenta na bolji način odražava multietnički sastav stanovništva Srbije. Ističe se da je u Srbiji u prošloj godini stupio na snagu „veliki broj ispravnih zakona koji omogućavaju poštovanje ljudskih prava, veći pristup vladi, slobodu pristupa informacijama, transparentniji sistem javnih nabavki“.
U izveštaju se navodi da je u Srbiji ostvaren ekonomski razvoj, da je napredovala u regionalnoj saradnji i u reformi pravosuđa pošto su usvojeni Strategija za reformu pravosuđa i Zakon o krivičnom postupku.
„Pravosuđe Srbije je pokazalo visok stepen kompetentnosti i profesionalnosti u suđenju za ratne zločine, ali pred njim su ozbiljni izazovi, naročito oni vezani za istragu i suđenja za ratne zločine počinjene na Kosovu“, piše u izveštaju.
Ocenjuje se da u Srbiji ima „napretka u transparentnosti i odgovornosti službi bezbednosti“, ali „nema jasnog konceptualnog razumevanja“ pravca reforme policijskih i snaga bezbednosti: „Ne postoji nacionalna strategija bezbednosti, kao ni strategija za policiju, a zakoni o odbrani i službama bezbednosti su zastareli“. Organizovani kriminal je i dalje faktor nestabilnosti u Srbiji, a misija OEBS se zalaže za razvoj nacionalne strategije u toj oblasti. Napredak u rešavanju problema korupcije je neravnomeran, iako je izvestan napredak ostvaren u sprovođenju Nacionalne strategije za borbu protiv korupcije, piše u tekstu. U izveštaju se navodi da je novi ustav uveo sveobuhvatne garancije ljudskih prava, ali se ukazuje da je poznavanje međunarodnih obaveza o ljudskim pravima u Srbiji nedovoljno i da ona zaostaje i u primeni tih standarda. Ukazuje se i da je za ljudska prava ključno nalaženje trajnog rešenja za stotine hiljada izbeglice i raseljenih u Srbiji.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari