Obnavlja se tradicija Beogradskog kruga 1Filip David Foto: Medija centar

Pokretanje otvorene tribine Forum u organizaciji Foruma pisaca i Građanskog demokratskog foruma zasniva se na potrebi da postoji jedno stalno mesto gde će se ozbiljno, dokumentovano i kritički razgovarati o važnim pitanjima srpske spoljne i unutrašnje politike, ekonomije i kulture.

Istovremeno ovim se obnavlja tradicija nekadašnjeg Beogradskog kruga, ali na nešto drugačiji način i u novim okolnostima – najavljuje za Danas pisac Filip David, osnivač nekadašnje, prve antiratne organizacije – Beogradski krug.

Kako ističu iz Foruma pisaca i GDF za naš list, serija otvorenih tribina pod naslovom Forum počeće od 14. septembra. „Oslanjajući se na tradiciju otvorenih tribina Beogradskog kruga početkom devedesetih godina, uvereni da nijedan bitni problem društva u međuvremenu nije razrešen i da su se samo pojavili mnogi novi, želimo da pokrenemo razgovore koji će biti oštro suprotstavljeni marketinškim potezima populističkih političara“, navode iz ovih organizacija za Danas.

Prva tribina biće posvećena Evroazijskoj uniji i predstojećem ulasku Srbije u nju, kao i konsekvencama takvog poteza. „Želimo da upoznamo javnost o Aleksandru Duginu, lideru Međunarodnog evroazijskog pokreta, o njegovim stajalištima i svim aspektima društvenog mazohizma iz kojeg proističe i ova državna odluka, samo jedna nova u nizu onih koje su bacile naše društvo na dno svetskih lestvica, kulturnih, obrazovnih, ekonomskih i političkih“, zaključuju za Danas organizatori.

Beogradski krug je okupljao beogradske intelektualce koji su se prvi otvoreno borili protiv nacionalističke i ratno zločinačke politike režima Slobodana Miloševića. Među osnivačima, osim pisca Filipa Davida, bili su i čuveni filozof i književnik Radomir Konstantinović, kao i pisac Nenad Prokić.

Osnivačka skupština Beogradskog kruga bila je 15. februara 1992, a neposredan povod bio je Memorandum Srpske akademije nauka i umetnosti.

„Beogradski krug je osnovan kao otpor nacionalizmu koji je okupirao većinsku svest Srbije, ali kome se stavila na raspolaganje i većina srpske inteligencije. Bilo je nemoguće i duboko ponižavajuće ćutke trpeti nacionalistički teror. I na kraju, ako vas pitaju šta je Druga Srbija, ozbiljno im odgovorite – to je Srbija koja se ne miri sa zločinom“, rekao je tada Radomir Konstantinović.

U periodu 1992-1995 Beogradski krug je organizovao subotnja, javna predavanja i diskusije, na kojima je učestvovalo oko 140 intelektualaca iz svih bivših jugoslovenskih republika i inostranstva. Ova okupljanja, koja su predstavljala jezgro političkog i kulturnog života takozvane „druge Srbije“, zamišljena su kao opozicija militantnom nacionalizmu Miloševićevog režima, ksenofobiji i populizmu koji su obuzeli srpsko društvo 1990-ih. U toku rata i krvavog raspada SFRJ, Beogradski krug održava i neguje stalni kontakt sa istomišljenicima u bivšim jugoslovenskim republikama. Ove veze su bile posebno jake sa prijateljima u Tuzli, Mostaru i Sarajevu, kojeg je delegacija Beogradskog kruga posetila nekoliko puta tokom opsade.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari