Panel: Srbija nije prioritet spoljne politike Rusije, Kine i Turske 1Foto: logo

Srbija nije prioritet spoljne politike ni Rusije, ni Kine ni Turske koje su sa njom prvenstveno zainteresovane za ekonomsku saradnju, ocenjeno je danas na onlajn panelu o uticaju te tri zemlje na Srbiju.

Na vebinaru „Srbija kao usputna stanica? Procena uticaja Rusije, Kine i Turske“, saradnik moskovskog Karnegi centra Maksim Samorukov izjavio je da Srbija nije na listi prioriteta spoljne politike Rusije, već na marginama pažnje Moskve koja nije naročito zainteresovana za njene unutrašnje probleme.

Rusko prisustvo u Srbiji opada i godina na izmaku dokazuje da Moskva ima dosta problema u bitnim sferama uticaja, kazao je Samorukov na vebinaru u organizaciji Centra za evropske politike i Fondacije Konrad Adenauer.

„Rusija ove godine ima dosta problema kad je reč o prisustvu u Srbiji, u oblasti energetike, unutrašnje politike i bezbednosti. Srbija je napravila bitne korake ka diverzifikaciji uvoza gasa koji sada uvozi samo iz Rusije. Socijalistička partija Srbije i njen lider Ivica Dačić koji je proruski političar, izgubili su dosta uticaja“, kazao je Samorukov.

Samorukov, zamenik urednika portala carnegie.ru, ocenio je da će Rusija ostati glavni snabdevač Srbije gasom, ali da će Beograd dobiti mnogo bolje uslove pošto naredne godine ističe međudržavni sporazum dve zemlje iz 1996. godine kojim je formirano preduzeće Jugorosgas, čiji su vlasnici ruski Gasprom i Srbijagas.

Naveo je da su srpski mediji posle junskih izbora počeli da kritikuju Rusiju da stoji iza protesta i da podržava nacionaliste u Srbiji, da je u javnosti na početku pandemije glavni akcenat bio na Kini, a da je Rusija zapostavljena i ocenio da će to dovesti do pada ruske popularnosti u Srbiji.

Dodao je da su u avgustu otkazane zajedničke vojne vežbe Srbije i Rusije, i da, iako je ta odluka privremena, „misli da nikad neće biti obnovljene“.

„To sve ne znači da će Rusija u potpunosti da nestane iz srpske politike. Do sada su reakcije Rusije bile umerene i tolerantne, jer Srbija nije prešla nijednu od dve crvene linije, a to su nastavak projekta Turski tok i saradnja sa EU i NATO. Dok Srbija ima slabe šanse da postane član te dve organizacije i dok ne želi da udje u NATO, to je prihvatljivo za Rusiju“, rekao je Samorukov.

Kazao je međutim da Rusija „može brzo da se vrati kao akter na Balkanu ako vidi koordinisane pokušaje EU i SAD“ čiji je cilj približavanje Srbije EU i NATO, i dodao da „nije vreme za otpisivanje Rusije“.

Samorukov je ocenio da Srbija narednih godina sigurno neće uvoditi sankcije Rusiji jer neće ući u EU.

Vanredni profesor Odeljenja za kineske studije na medjunarodnom Sijan Đijaotong-Liverpul univerzitetu Dragan Pavlićević rekao je da je Srbija samo jedna od 17 evropskih zemalja u kojima je Kina angažovana.

„To ne znači da Kina ne želi da radi sa Srbijom, ali važno je znati u kom kontekstu se to odvija. Glavni ciljevi Kine u okviru inicijative 17+1 su ekonomski, to su trgovinska razmena i osvajanje novih tržišta“, kazao je Pavlićević.

On je naveo da Kina ne vidi Srbiju kao značajnog geopolitičkog aktera i da „nema interesa da manevriše u geostrateškom smislu“.

„Da bi postojao uticaj Kine, ona bi morala da želi da zaustavi integraciju Srbije u EU. I kada bi želela, a nije jasno žašto bi želela, ona nije u stanju da zaustavi put Srbije ka EU jer Beograd nije toliko zavisan od Kine“, dodao je Pavlićević.

Kina nema sposobnost, kapacitet ni resurse da utiče na Srbiju niti ima neki projekat koji bi bio alternativa evropskim integracijama, rekao je Pavlićević i dodao da je EU dominantan ekonomski partner Srbije, u pogledu direktnih investicija i trgovinske razmene.

„EU je jačala pristup na Balkanu prethodnih godina, iako se to ne vidi lako u javnosti. EU vodi računa da prostor za saradnju Kine i Srbije bude što manji i taj prostor se smanjuje“. naveo je Pavlićević.

Glavni urednik portala FeniksPolitik Hamdi Firat Bujuk rekao je da se srpsko-turski odnosi baziraju na ekonomiji i da u Srbiji ima sve više investicija iz Turske jer ona daje podsticaje turskim investitorima i ima bolju infrastrukturu od Ankari tradicionalno bliskih zemalja, BiH i Kosova.

Bujuk, politički analitičar, novinar i doktorand Univerziteta u Sarajevu, kazao je da predsednik Turske Redžep Tajip Erdogan Erdogan „razume da je Srbija ključ za njegov odnos prema Balkanu“.

„Odnosi Srbije i Turske se poboljšavaju, ali postoje i odredjene prepreke u bilateralnim odnosima. Erdogan ima problem da objasni muslimanima odnos sa Srbijom. Turska podržava Bošnjake, ali u Srbiju šalje novac. U BiH se otavaraju džamije, a u Srbiji turske fabrike“, naveo je Bujuk.

Dodao je da Erdogan „želi da poveže sve muslimane na Balkanu“ i da će zbog toga novi autoput od Sarajeva do Beograda ići preko Novog Pazara.

Bujuk je rekao da odredjene probleme u odnosima prave pitanje Kosova i Republike Srpske u BiH, kao i odbijanje Srbije da izruči svog državljanina, moćnog Palestinca Mohameda Dahlana, kog Turska optužuje za ušešće u državnom udaru 2016. godine.

On je kazao da ne očekuje da Srbija premesti Ambasadu u Izraelu u Jerusalim, na šta se Beograd obavezao vašingtonskim sporazumom s Kosovom o normalizaciji odnosa.

„Nisam siguran da će Turska praviti problem oko Jerusalima. Ankara javno podržava Palestinu, ali Izrael je prirodni saveznik Turske i odnosi te dve zemlje će sigurno biti unapredjeni za vreme buduće američke administracije. Mislim da Srbija neće premestiti Ambasadu u Jerusalim i da je Turska svesna toga“, naveo je Bujuk.

Ocenio je da između predsednika Srbije i Turske, Aleksandra Vučića i Erdogana, „postoje mnoge sličnosti“, da su obojica „počeli kao demokrate, pa prešli u autoritarizam“, a da su njihove zemlje danas daleko od evropskih vrednosti.

Zamenica predsednika Odbora Skupštine Srbije za spoljne poslove Vesna Marković rekla je da uticaji Rusije, Kine i Turske ne utiču na evropski put Srbije pošto su pre svega ekonomski, što doprinosi evrointegracijama.

Marković je kazala da je korišćenje fondova EU veoma značajno za Srbiju, ali da nije dovoljno za pokrivanje svih velikih infrastrukturnih projekata, što otvara prostor drugim zemljama.

„Ne postoji dovoljna podrška iz fondova EU. Većina novih autoputeva finansira se od kineskih kredita, glavni železnički koridori od ruskih“, navela je Marković.

Dodala je da Srbija „ne dobija dovoljno pozitivnih poruka iz EU, poruka ohrabrenja“.

Kao razloge za to što EU ove godine nije otvorila nijedno novo poglavlje u pregovorima sa Srbijom, Marković je navela pandemiju korona virusa i činjenicu da nova metodologija, kako je kazala, „još nije primenjena“.

Marković je rekla da je spoljna politika Srbije uskladjena s evropskom 60 odsto, a da Poglavlje 31 u pristupnim pregovorima još nije otvoreno jer to „blokiraju baltičke zemlje“.

„Još niko nije insistirao da sada uskladimo spoljnu politiku sa EU nego postepeno do trenutka članstva“, navela je Marković.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari