Ružić: Realistično je da socijalisti podrže Vučića na predsedničkim izborima 1Foto: BETAPHOTO/MILAN OBRADOVIĆ/DS

„Strateška saradnja SPS i SNS daje impozantne efekte na polju realizacije vitalnih državnih ciljeva, a predsednički izbori su šansa da se građani i građanke opredele spram politike koju reprezentuje neki od kandidata“.

„Kandidat državotvorne, strateške i zajedničke politike SPS i SNS na prethodnim izborima bio je Aleksandar Vučić i odneo je dominantnu pobedu u prvom krugu. Srbija nam je na prvom mestu tako da ovakav model učešća vidim kao moguć, realističan i usklađen sa „državnim razlogom“, i na izborima 2022. Ozbiljnu politiku vodimo, a ne dozvoljavamo da ona vodi vas“ , kaže u razgovoru za Danas Branko Ružić, ministar obrazovanja, prvi potpredsednik Vlade Srbije i potpredsednik SPS, odgovarajući na naše pitanje da li će njegova stranka i na narednim predsedničkim izborima podržati Aleksandra Vučića, ili će imati svog predsedničkog kandidata .

Ivica Dačić je najavio da u slučaju da se opozicija ujedini SPS će i na parlamentarne, beogradske i predsedničke izbore izaći u koaliciji sa SNS. Jasno je da se opozicija neće ujediniti, i da li ćete onda na izbore samostalno?

– Nastup SPS na bilo kom nivou izbora ne zavisi, niti može predominantno da zavisi od statusa opozicione političke oštrice, već pre svega od odgovorne, državotvorne političke analize, koji vid nastupa donosi više državi Srbiji i njenim građanima, a samim tim i SPS-u.

Zar SPS učešćem na listi naprednjaka neće dodatno izgubiti broj glasača, osim što će pomoći naprednjačkom kandidatu da pobedi u prvom izbornom krugu. Bojite li se tako da će SPS nestati sa političke scene kao respektabilni politički faktor?

– Ta bojazan ne postoji. Takve procene slušamo već devet godina i uvek izbornim rezultatom SPS-a pobijemo te tvrdnje. Mi smo jedina tradicionalna, politički relevantna i respektabilna partija koja utiče na društveno-političke procese, uz jasno očuvanje našeg identiteta. Na drugoj strani, nakon izbora 2022. očekuje nas veliki posao preporoda i suštinskog „restarta“ SPS-a. Stabilni i nepokolebljivi jesmo, ali lično smatram da imamo mnogo veći potencijal.

Iako je SPS respektabilna partija, na prošlim izborima izgubili ste dosta glasača i izgubili mnoga direktorska mesta i mesta u lokalnim samoupravama. Koliko se to odrazilo na unutrašnje stanje u stranci. Ima li nezadovoljstva?

– SPS je ozbiljna politička organizacija i jedna velika porodica u kojoj ima razmene mišljenja, sporadičnih nezadovoljstava, zdrave polemike, ali kada donesemo neku odluku stajemo iza nje, svi kao jedan. Zato i trajemo ovoliko dugo.

Prilikom formiranja Vlade, mediji su spekulisali da se u SPS odvijao pravi rat za fotelje i da je Dačić, time što su funkcije pripale Novici Tončevu i vama, „umirio“ najveće bundžije u stranci?

– Vlada Srbije se ne formira po pijačnom modelu, niti bi SPS na takav način učestvovao u razvoju našeg društva.

Zbog čega su se onda poslanici SPS pridružili naprednjacima u ratu protiv opozicije. Da li je to bio neki uslov naprednjaka i zar ne mislite da su optužbe na račun političkih protivnika za fašizam preterane?

– Smatram da je parlamentarni rad naših poslanika oduvek odisao manirima, argumentima i civilizovanim političkim dijalogom. To smatram i dalje.

Čini se često, da socijalisti u optužbama na račun bivše vlasti zaboravljaju da su bili deo koalicije sa demokratama?

– I meni se čini često da mnoge bivše, sadašnje ili buduće vlasti zaboravljaju da bez socijalista to nikada ne bi bile. A mi smo uvek na tim političkim izazovnim prekretnicama bili vođeni interesom države i njenih građana.

Jedna od tih prekretnica je da je danas Srbija duboko podeljeno društvo. Kako izaći iz te situacije?

– Za svako društvo je lekovito da svi ne misle isto, jer bi to značilo da ne misle mnogo. Međutim, ne smatram takođe da postoji duboka podeljenost. Podeljenost je upravo onolika koliko je svaki naš građanin može sagledati kada prođe neki izborni ciklus spram podrške određenim političkim programima. Dakle simbolički bi to bilo kao u onom vicu kada miš i slon idu mostom, a miš kaže: „Uh, ala’ tutnjimo.“

Koliko su danas sigurni oni koji su protiv ove vlasti, ako su ukinute čak i prvostepene presude grupi koja je učestvovala u prebijanju Borka Stefanovića, a u Jagodini je na očigled policije došlo do nasrtaja na Mariniku Tepić?

– Uvek sam bio protiv fizičkog nasilja i uvek ću i biti. Nadležni organi rade svoj posao i nemam manir da se mešam u rad pravosudnih organa. Na drugoj strani, verbalne polemike su folklor u našoj politici koji se baštini decenijama, i tu pomaže isključivo oratorstvo a ne mišići.

Obzirom da ste protiv nasilja, kako komentarišete teške optužbe Tepićeve da je Palma navodno podvodio žene i devojčiće , i organizovao žurke kojima su prisustvovali i funkcioneri SPS?

– Koliko sam shvatio, niko nije pobegao sa tog političko-pravnog bojišta, gde ima raznih manipulacija, insinuacija i optužbi. Zato smatram da je najsvrsishodnije da nadležni organi rade svoj posao, a da se izbegne politizacija ove frustrirajuće teme.

Nedavno su pojedini mediji čak i Vas povezali sa Belivukom, uz pitanje čiji je Ružić?

– Da nije opasno, bilo bi smešno. Ta nečija nečasna epizoda je završena i na nju se ne bih vraćao.

Kako gledate na to što deo opozicije traži razdvajanje predsedničkih i najavljenih vanrednih parlamentarnih izbora na proleće 2022?

– U skladu sa onom narodnom „što je babi milo to joj se i snilo“ ponašaju se kao razmaženo derište, a u kontinuitetu samo pokazuju koliko su dezorijentisani, programski deficitarni, i razjedinjeni. Smatram da prvo treba da obave svoj unutaropozicioni dijalog, zbiju redove, i zbog onih građana, koje pretenduju da predstavljaju, nastupe sa jasnim političkim programom u demokratskoj institucionalnoj izbornoj utakmici. Bojkotovali su Narodnu skupštinu, bojkotovali su izbore, bojkotovali sami sebe. I? Koji benefit su napravili? Neka misle o tome ukoliko ne žele i formalno da odu u istoriju.

Opozicija traži i oslobađanje medija?

– Medijska slika je upravo refleksija aktuelnog društvenog i političkog trenutka i strukturom programa, kvalitetom, objektivnošću, ali i na nekim stranama neobjektivnošću, kritičkim nijansama, itd. Mediji su slobodni onoliko koliko smislenog u utemeljenog sadržaja kao politička opcija možete da ponudite. Međutim, mišljenja sam da je opozicija na tom terenu u deficitu.

Mnogo prašine se podiglo i oko toga što su dve vaše koleginice Maja Gojković i Jadranka Joksimović imenovane za članice saveta FPN?

– Nema razloga za bilo kakvo podizanje prašine. Svaki fakultet koji iz redova osnivača, države, dobije delegirana dva aktuelna ministra u Vladi, trebalo bi da bude privilegovan. Barem ja to tako shvatam i drago mi je da su moje dve koleginice izabrane jer je FPN i moj matični fakultet.

Prijemni ispit za fakultete nije opcija

Pred vašim ministarstvom je veliki posao uvođenja državne mature. Na fakultetima smatraju da državna matura nije dovoljna za upis i da treba organizovati i prijemni ispit. Kako će ovo biti rešeno?

– Po dolasku u ovaj resor, zajedno sa svojim saradnicima vrlo studiozno sam pristupio ovom krupnom reformskom iskoraku u našem obrazovnom sistemu i u kontinuitetu pratimo svaku fazu u pripremi realizacije državne mature. Takođe dugujemo i veliku zahvalnost EU na ekspertskoj i finansijskoj pomoći. Što se tiče ideje da postoji i prijemni ispit to nije intencija, i time bi čitav koncept bio obesmišljen. Međutim, kroz dijalog i vredan rad Radne grupe koju vodi državni sekretar prof. Marijana Dukić Mijatović uveren sam da možemo doći do najkvalitetnijeg i održivog rešenja na zadovoljstvo svih aktera.

Normalizacija nastave je ideal kome svi težimo

Kada očekujete potpuno normalizovanje nastave?

– Taj ideal kome svi težimo, zavisi pre svega od epidemiološke situacije, procene i preporuka zdravstvenog dela Kriznog štaba, i naravno odgovornog ponašanja opšte populacije. Zato apelujem na građane svih starosnih dobi da pristupe imunizaciji jer je vakcina jedino sredstvo koje nam donosi pobedu nad korona virusom.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari